Stvarno je teško biti vozač u Zagrebu. I to već dugo godina, a u posljednje vrijeme je neizdrživo i sve više vozača svakodnevno gubi živce. Navigacije "vrište" u crvenom, stalno su negdje radovi, gužve su po cijele dane, svaki novi dan u gradu je sve više vozila, a nitko, pa ni gradonačelnik hrvatske metropole Tomislav Tomašević nema nikakvo rješenje ni viziju, a očito ni ideju ni znanja da popravi situaciju. 

Pravo je pitanje što učiniti kako bi se u postojećoj situaciji barem malo poboljšao protok limenih ljubimaca u Zagrebu. Pitanje je i sluša li netko one koji znaju i imaju viziju i ideju, čak i brza rješenja, a to su prometni stručnjaci. Jedan od njih je i cijenjeni profesor Željko Marušić.

Profesore Marušiću, postoji li nekakav čarobni štapić da se makar smanje prometne gužve u Gradu Zagrebu?

"Predlažem pet mjera kojima se u kratkom ruku mogu smanjiti gužve u gradu. Kao prvo, vrijeme dostava gospodarskim vozilima u gradu treba ograničiti na interval od 23 do 5 sati te početi kažnjavati zaustavljanje sa četiri upaljena žmigavca na prometnoj traci. Radno vrijeme u svim gradskim uredima i službama, koje nisu vezane na operativan terenski rad uvesti od 10 do 19 sati te poticati tvrtke u gradu da djelatnici dio radnih dana radi od kuće.Treba vratiti staru regulaciju prometa u Deželićevoj, Masarykovoj, Teslinoj i Staroj Vlaškoj, zatvaranjem postavljenih biciklističkih staza i pješačkih zona. Time bi promet u središtu 'prodisao' te se smanjile gužve, posebice na Zelenom valu te na pravcu Ksaver-Medvešćak-Ribnjak-Palmotićeva. Trebalo bi u sve poslove radova i održavanja na gradskim prometnicama uvesti rad u tri smjene (7/24). I na kraju, povećati učinkovitost javnog prijevoza uvođenjem rada u tri smjene (7/24), u poslove održavanja i servisiranja u ZET-u".

Tko je kriv za prometni kolaps u hrvatskoj metropoli? Dojam je da je svakim danom sve gore i gore.

"Sadašnje stanje posljedica je problema koji se generiraju desetljećima, zanemarivanjem unapređenja prometne infrastrukture te loše organizacije i kašnjenja u aktualnim prometnim gradilištima. Sve je trebalo pravodobno pripremiti i organizirati, vodeći računa o proceduri javne nabave, a poslove koji nisu dobro pripremljeni i organizirani da se završe do početka školske godine trebalo je početkom ljeta odgoditi. Također se, radi obnove i sanacija instalacija i prometne infrastrukture nije smjelo istodobno zatvoriti sve sjeverne pravce. Aktualna vlast nije zatekla dobro stanje prometa i prometne infrastrukture, ali je svojim neodgovornim i nestručnim radom i postupanjem loše stanje učinila gorim, što je sada kulminiralo".

Krenulo je i blokovsko parkiranje u Zagrebu. Kako na to gledate?

"Blokovsko parkiranje donosi određene prednosti, ali znatno više mana. Otežat će se i smanjiti cirkulacija među parkirnim mjestima u gradu, jer će mnogi iz prve zone za odlazak na posao, prisilno koristiti druge mogućnosti. Mnogi koji su poslijepodne i predvečer iz prve zone išli na odredišta u drugu, sada će ostavljati automobil u svom bloku. Time će otežati dolazak osobama iz periferije u centar te dodatno povećati gužve, jer će se produljiti put i vrijeme za traženje slobodnog parkirnog prostora. Predložio sam da se dosadašnji model parkiranja ne mijenja nego da se cijena mjesečnog povlaštenog parkiranja u prvoj zoni poveća s 13,30 na 20 eura te proporcionalno u drugoj i trećoj zoni, a prikupljeni novac ulaže u ubrzanu izgradnju podzemnih i nadzemnih javnih garaža te blokovkih parkirališta. U donjem gradu u mnogim ulaznim prostorima mogu se izgrađivati vertikalne rotacijske garaže te bi grad trebao subvencionirati građane za te mjere u 50-postotnom iznosu. To bi bilo prihvatljivo većini građana".

Zašto nikada nitko ne “izvadi iz ladice” projekt metroa u Zagrebu? Zar je to stvarno nemoguća misija? 

"Izgradnju metroa u Zagrebu, kao dugoročno prometno i komunikacijsko rješenje za hrvatsku metropolu, treba dignuti na nacionalnu razinu, jer je to nacionalni interes, a trošak samo za prvu fazu prelazi dvije milijarde dolara. U Zagrebu je koncentrirano više od 50 posto poslovnih i gospodarskih potencijala Hrvatske što se može bitno unaprijediti poboljšanjem javnog gradskog prometa, na pravcu zapad-istok te jednim krakom od središta prema jugu i zračnoj luci, u kombinaciji podzemne i nadzemne pruge. Tom mjerom omogućilo bi se pretvaranje većeg dijela središta u pješačku zonu uz izgradnju biciklističkih staza. Nažalost, takva mjera neće biti moguća dok se ne ostvari potpuna suradnja između grada i vlade RH.

I na kraju vjerujete li u ponovno obećanje gradonačelnika da će se graditi Jarunski most?

Projekt Jarunskog mosta apsolutni je prioritet gradskog prometa, jer omogućava rasterećenje u zapadnom i središnjem dijelu Zagreba, posebice u Zagrebačkoj aveniji, Horvaćanskoj, na Jadranskom mostu, Remetinečkom rotoru, Frankopanskoj, Savskoj…Povećala bi se protočnost u zapadnom dijelu grada. Taj bi projekt trebalo kombinirati s premještanjem medicinskih ustanova i bolničkih kapaciteta iz šireg gradskog  središta u kompleks buduće Sveučilišne bolnice na Blatu. Ali najvažnija aktualna mjera za dugoročno poboljšanje prometa je odustajanje od obnove stadiona u Kranjčevićevoj i njegovo premještanje na već određenu lokaciju u Sesvetama. Kad bi se taj projekt dovršio, u vrijeme svih događanja 12.000 posjetitelja zagušilo bi ionako zatrpan promet na Trešnjevci te blokiralo komunikaciju zapad-istok i sjever-jug. A izmještanjem stadiona u Kranjčevićevoj omogućilo bi izgradnju podzemnih i nadzemnih garaža dovoljnih da rastereti cijelo područje Trešnjevke i da to postane najvažnije parkirno odredište u gradu koje bi se kombiniralo s javnim prometom (Park & Ride). S tom bi mjerom zasad trebalo odustati od kontroverznog projekta produženja Šarengradske, koju je nova vlast planirala u paketu s pretvaranjem Savske u pješačku zonu (?!) te otvaranjem novog niveliranog raskrižja na Zagrebačkoj aveniji, što bi kompromitiralo promet na toj prometnoj 'žili-kucavici' na pravcu zapad-istok".