Ustaljena praksa da se posljednje nedjelje u ožujku pomiču kazaljke na satu s dva na tri sata ujutro nastavlja se i ove godine. Doznajemo kakav to utjecaj ima na zdravlje i možemo li uskoro očekivati dugonajavljivanu promjenu - ukidanje pomicanje sata dvaput godišnje.
Duži dani, drugačije obračunavanje struje i brojni psihofizički simptomi kod građana rezultat su prelaska na ljetno računanje vremena. Evo kako građani doživljavaju tu praksu.

"Utječe loše jer moram mijenjati satove, imam analogne satove."
"Sretnija sam jer dan traje duže."

"To jutro kad se probudim i dan traje kraće ili dulje i budem zbunjen i treba mi nekoliko dana prilagodbe."

"Malo jest da se probudim u ono vrijeme kao prije, ali postepeno, za tjedan, se ja naviknem."

Osim na bioritam, somnologica dr. Marina Mioč objasnila je na koji način pomicanje sata može utjecati na naše zdravlje.

"Ono što znamo je da imamo i povećanu incidenciju kardiovaskularnih događaja par dana nakon pomicanja sata, da se povećava rizik od moždanog udara, ali također i često znamo imati promjene u raspoloženju, emocionalnoj regulaciji."

Prijedlog o pomicanju sata uvjetovanom izmjenom godišnjih razdoblja Europska komisija je predstavila još 2018. godine, ali rasprava se nikada nije do kraja razvila. Eurozastupnica Biljana Borzan za Media servis otkriva ima li pomaka na tom planu:

"Nema nikakvih pomaka jer zapravo kada je ta peticija od strane građana potpisana u velikom broju, nakon toga se dogodilo prvo korona kriza pa je to palo u drugi plan, onda rat u Ukrajini, onda iza toga sve ove ostale komplikacije u svijetu, drugi ratovi. Uglavnom, sve ono što je gurnulo ovu temu potpuno u drugi plan i u ovom trenutku se uopće nažalost ne razmatra."

Građani s kojima smo razgovarali složni su da bi bilo bolje odlučiti se za jedno računanje vremena, a na razini Europske unije zapelo je na raspravi o tome koje će to vrijeme biti. Borzan je tada predložila da se nađu na pola puta, pa da se kazaljke na satu pomaknu jednom i to za pola sata, ali nijedan prijedlog nije prošao, podsjeća Borzan.

"Koliko god da uvažavam činjenicu i da ljudi imaju određenih problema i da postoji zaista želja i volja, s druge sutrane u trenutku kad se raspravlja o tome kako ćemo se grijati preko zime, kako će se nabaviti dovoljnu količinu goriva, to je jednostavno ostalo u drugom planu."

Ipak, dr. Mioč dodaje da bismo se, prema mišljenju većine stručnjaka trebali zadržati na zimskom računanju vremena, a otkriva i što napraviti da se posljedice pomicanja sata što manje osjete:

"Ići u krevet nekih 15-ak minuta ranije svaki dan kako bi u biti zadržali taj jedan sat. Ono što je u biti i općenito nekakva preporuka je izlaganje svjetlosti, odnosno smanjiti izlaganje svjetlosti u večernjim satima, a povećati izlaganje svjetlosti u jutarnjim satima jer je svjetlost glavni vanjski faktor koji utječe na naš unutrašnji sat koji se nalazi u mozgu."

Ljetnim računanjem vremena struja se obračunava prema višoj tarifi u vremenu od 8 do 22 sata, a prema nižoj od 22 sata do 8 sati ujutro. Prestaje i obveza korištenja dnevnih svjetala na vozilima, ali pripazite - zakonski trebaju biti upaljena do kraja mjeseca.