Svjetsko obrazovanje suočava se s krizom koja je potaknula masovni revolt mladih protiv tradicionalnih sustava učenja. Odlazeći od klasičnih metoda ka alternativnim pristupima, učenici diljem svijeta preispituju temeljne postavke obrazovanja kakvo poznajemo.

Globalna kriza obrazovanja

Globalna situacija obrazovanja u 2025. godini je alarmantna. Prema najnovijim izvještajima organizacije Education Cannot Wait, 234 milijuna djece školske dobi pogođene krizama hitno trebaju potporu za pristup kvalitetnom obrazovanju - to je povećanje od 35 milijuna u posljednje tri godine. Ova brojka predstavlja više od ukupnog stanovništva Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva zajedno, piše Forbes.com.

Situacija je posebno dramatična u podsaharskoj Africi, gdje živi otprilike polovina sve djece školske dobi pogođene krizama u svijetu. U Sudanu, čak 75% djece školske dobi ne ide u školu, što predstavlja ukupno 11 milijuna djece. Međutim, problem nije ograničen samo na zemlje u krizi - prema UNESCO-u, postoji godišnji jaz u financiranju obrazovanja od 100 milijardi dolara.

Rast alternativnih pristupa učenju

Usporedno s krizom tradicionalnog obrazovanja, raste popularnost alternativnih pristupa. Homeschooling je doživio eksplozivni rast, s više od 3,7 milijuna djece koja se obrazuju kod kuće u Sjedinjenim Državama u 2024. godini, što predstavlja 6,73% sve djece školske dobi. Ovo je značajan skok u odnosu na samo 1,7% u 1999. godini.

Posebno je zanimljiv fenomen "unschoolinga" - radikalnog pristupa obrazovanju gdje nema zadanog kurikuluma, već djeca uče vođena vlastitim interesima i znatiželji. Procjenjuje se da unschooleri čine 10-20% od više od 2,5 milijuna djece koja se obrazuju kod kuće u SAD-u.

Mikroškole predstavljaju još jedan rastući trend, s procjenom da trenutno postoji više od 125.000 mikroškola koje obrazuju preko 1,5 milijuna učenika samo u Sjedinjenim Državama. Ove inovativne, male obrazovne sredine nastaju na "bezlicencni" način izvan obrazovnih sustava.

Razlozi pobune protiv tradicionalnog obrazovanja

Mladi se protiv tradicionalnog obrazovanja bune iz nekoliko ključnih razloga:

Nedostatak relevantnosti: Tradicionalno obrazovanje se kritizira kao "nametnuto odozgo i izvana", s malo aktivnog sudjelovanja učenika u razvoju onoga što se predaje. Sadržaj se predaje kao "gotov proizvod" bez obzira na načine kako je prvobitno nastao ili na promjene koje će se sigurno dogoditi u budućnosti.

Institucije više ne kontroliraju pristup znanju: Informacije su danas dostupne jednostavnim Google pretraživanjem. Učenici se sve više okreću platformama poput TikToka za učenje, gdje hashtag #LearnOnTikTok ima preko 130 milijardi pregleda.

Razlika u iskustvu izvan i unutar škole je veća nego ikad: Tehnološke promjene su eksponencijalne, dok su po prirodi stvari promjene u školskim sustavima sporij.

Situacija u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava s vlastitim obrazovnim izazovima koji dodatno pojačavaju globalne trendove. Demografska katastrofa dramatično utječe na obrazovni sustav - u nepuna dva desetljeća Hrvatska je izgubila tri i pol tisuće razreda u osnovnim školama. Broj učenika osnovnih škola pao je s 388.000 u 2005./2006. na tek nešto više od 300.000 u 2023./2024. godini.

Obrazovne nejednakosti su posebno izražene. Prema Eurostat podacima, samo 57% četverogodišnjaka u Hrvatskoj pohađa rano i predškolsko obrazovanje, u usporedbi s 82% u Europskoj uniji. PISA podaci pokazuju da je uspjeh srednjoškolaca povezan s njihovim socioekonomskim statusom, rodom i geografskim područjem.

Neuspješne reforme dodatno su potkopale povjerenje u sustav. Sveobuhvatna kurikularna reforma pokrenuta 2015. godine, koja je ciljala transformaciju obrazovnog sustava zamjenom starog kurikuluma i metodologije poučavanja, kasnije je zaustavljena. Učitelji prosvjeduju jer smatraju da je sustav zastario i daje prednost anakronističkim metodama učenja, ne dajući prostora kritičkom mišljenju ili praktičnom iskustvu.

Budućnost obrazovanja

Obrazovanje 2050. godine karakterizirat će samoučenje, personalizacija tečajeva i povećan fokus na omjer vrijednosti i cijene. Digitalne tehnologije i mijenjanje stavova potaknut će radikalnu transformaciju koja će srušiti srednjovjekovni model sveučilišta kao i zastarjele pristupe školovanju.
Ključne promjene uključuju:

Umjetna inteligencija i personalizirano učenje: AI platforma poput Squirrel AI i Microsoft Reading Coach već omogućavaju nastavnicima analizu snaga, slabosti i preferinih stilova učenja učenika s neviđenom preciznošću. Predviđa se da će 60% nastavnika koji već koriste AI u svojim razredima dnevno biti tek početak.

Virtualna i proširena stvarnost: VR i AR tehnologije otvaraju potpuno nove mogućnosti za imerzivno učenje. Učenici mogu biti preneseni u antički Rim ili istraživati složene anatomske strukture, što omogućava pamtljiva, praktična iskustva.

Mikroakreditacije i digitalne značke: Umjesto tradicionalnih diploma, fokus se prebacuje na specifične vještine koje se mogu dokazati kroz digitalne akreditacije.

Gamifikacija: Uključivanje elemenata igara u obrazovanje postaje mainstream pristup za povećanje angažmana učenika.

Pobuna protiv tradicionalnog obrazovanja nije prolazna moda, već odraz dublje krize sustava koji ne odgovara potrebama digitalnog doba. Mladi traže obrazovanje koje je relevantno, personalizirano i povezano s realnim svijetom. Hrvatska, kao i ostatak svijeta, mora odgovoriti na ove izazove radikalnim preoblikovanjem svojih obrazovnih sustava kako bi pripremila učenike za budućnost koju jedva možemo zamisliti.

Budućnost obrazovanja bit će hibridna, tehnološki napredna i usmjerena na učenika. Oni koji se ne prilagode ovim promjenama riskiraju da ih povijest ostavi iza sebe, dok oni koji prihvate inovacije otvaraju vrata bogatoj i angažiranoj budućnosti učenja.