Po završetku panela lidera na Poslovnom forumu u Dubrovnik premijer Andrej Plenković medijima je poručio da je Hrvatska uložila značajan napor u organizaciju foruma i summita Inicijative triju mora. Na pitanje postoji li mogućnost da Zapadna Europa prihvatiti da prostor za rast više nije u tom dijelu, nego upravo u Srednjoj i Istočnoj Europi, Plenković je odgovorio:

''Naravno da postoji. Važno je da zemlje Srednje i Istočne Europe šalju signal da i mi želio snažnu infrastrukturu koja već godinama postoji u Zapadnoj Europi, da želimo bolju povezanost, da želimo loviti korak s najvažnijim trendovima u razvoju suvremenih tehnologija, digitalne transformacije, umjetne inteligencije a i želimo energetsku neovisnost''.

A postoji li namjera da se Inicijativa formalizira, da se oformi trajno tajništvo sa središtem u nekoj od zemalja članica?

''Prožima se ta ideja svojevrsne institucionalizacije i pretvaranje Inicijative u regionalnu organizaciju. Ono što moramo imati na umu je da je ova Inicijativa pokrenuta od strane predsjednika 2015. i 2016. godine koji imaju određene ovlasti, ali mahom nemaju izvršne ovlasti poput vlada''.

Što se tiče početnih zaziranja zemalja članica EU-a oko ovakvog udruživanja u Inicijativi, premijer ističe da ranijim paušalnim ocjenama nije impresioniran i da ne vidi nikakav zazor. ''Nitko nikoga ne limitira, tko želi tješnje surađivati neka surađuje. Ovakve podgrupe su normalne'', poručio je. Potom se osvrnuo na jučer potpisano pismo namjere između Končar Grupe i američkog investitora za projekt AI razvojnog i inovacijskog centra Topusko - Pantheon. Plenković je naglasio da se treba voditi računa o energetskoj učinkovitost cijele priče jer nije poanta da svu struju koju konzumiramo damo u podatkovni centar pa da mi struje nemamo.

''Riječ je o partnerstvu privatnih kompanija Hrvatske i SAD-a. To bi bio jedan megaprojekt, što je jako dobro. Mi smo kao zemlja zadovoljni da je odabrana Hrvatska, a ne neka druga destinacija. Moramo i mi malo tu kulturu - neću ništa u svom dvorištu zaboraviti. Imate cijelo vrijeme narativ u gospodarstvu da ne smijemo biti samo turistička zemlja i da ako nema sunca, nema mora, nema gostiju kriza je jer nema ekonomije. A kad dođu investitori za različite projekte, e samo nemojte da je kod nas. Šta onda hoćemo?''

Podsjetio je i da je bilo otpora prema LNG terminalu, a koji nas je danas pretvorio u energetsko čvorište. U tom kontekstu ponovno je podsjetio na važnost izgradnje južne plinske interkonekcije s BiH i zahvalio SAD-u čijim angažmanom se ubrzava proces. A je li iz Bruxellesa postojali protivljenje ovom projektu?

''Mi smo notificirali našu namjeru da ćemo sklopiti taj sporazum, ako bude kakvih pitanja mi ćemo ih pojašnjavati. Ne bih rekao da je to bilo neko snažno protivljenje. I logično je da u samom tekstu sporazuma postoje određeni osigurači. Hrvatska ako ide u investiciju tako veliku mora biti sigurna da će ta realizacija projekta u konačnici biti održiva i isplativa. Održiva je da i s druge strane vas dočeka plinovod. Dakle ima smisla samo ako se s druge strane napravi mreža i što je najvažnije ako ima dovoljno aktera koji će u budućnosti konzumirati 1. 5 milijardi kubika plina''.

Okružni sud u Washingtonu odbacio žalbe Zagreba i potvrdio arbitražnu odluku prema kojoj Hrvatska mora da plati MOL-u 286 milijuna eura. Plenković kaže da se i na tu odluku može žaliti, a podsjetio je da se u Mađarskoj dogodila velika promjena kada je Viktora Orbana pobijedio Peter Magyar i tu vidi priliku i za razgovor o otkupu dionica INA-e od MOL-a.

''Sad želimo jedan novi početak i mislim da ima prostora za to. Nastojat ćemo staviti čitav niz tema koje postoje između države i INA-MOL-a na stol koji bi po meni trebao nas dovesti do rješenja i to višestrukih rješenja, uključivši ovo pitanje. Postoje razgovori s MOL-om. Ministar Šušnjar i njegovi suradnici razgovaraju s predstavnicima MOL-a svo ovo vrijeme. Nije ovo nešto što nas je iznenadilo i sad ćemo u ovim novim okolnostima nastojati doći u poziciju da taj razgovor obnovimo''.

Komentirao je nastavak trenda lažnih dojava o postavljenim bombama, što je još jedno osudio.

''Mislim da su tu dvije situacije - jedna da to netko radi sustavno izvana, namjerno da bi unosio nemir. A drugo je da postoje neki individualci kojima se taj sport svidio pa se sad i oni bave tim 'sportom'. Neki su identificirani i mislim da ćemo imati ta dva trenda. Ja se uvijek zalažem za to da ništa ne doživljavamo olako, jer dakle sad je stalno nešto, a nije. A jednom neka bude nešto, reći ćete zašto niste provjerili''.