Generacije naših roditelja i baka ulazile su u brak, kupovale ili dobivale prve stanove te rađale djecu u ranim dvadesetima. Danas je ta slika potpuno drukčija: prosječni ulazak u svijet odraslih pomaknut je za gotovo čitavo desetljeće. Globalni trend kasnijeg osamostaljivanja prisutan je od SAD-a do Japana, no u Hrvatskoj on poprima drastične razmjere zbog specifičnih ekonomskih prilika i stambene krize.

Pomicanje granice odraslosti rezultat je triju glavnih faktora: ekonomske nesigurnosti, dužeg obrazovanja i promijenjenih društvenih vrijednosti.

1. Eksplozija cijena nekretnina i kriza stanovanja
U usporedbi s prihodima, stanovanje nikada u povijesti nije bilo skuplje. Raste učešće koje banke traže za stambene kredite, kamatne stope su porasle, a renta u urbanim sredinama oduzima prevelik postotak mjesečne plaće, onemogućujući mladima štednju za polog.

2. Produženo obrazovanje i kasniji ulazak na tržište rada
Za razliku od prošlih vremena kada se u radni odnos ulazilo s 18 ili 20 godina, većina mladih danas studira i ulazi na punoradno tržište tek s 24 ili 25 godina. Početne plaće često su niske, a ugovori na određeno vrijeme onemogućuju dobivanje stambenog kredita.

3. Kulturološka promjena i redefiniranje uspjeha
Brak i djeca više se ne smatraju zadanim normama koje treba ostvariti što prije. Mladi prioritete stavljaju na osobni razvoj, putovanja, karijeru i financijsku stabilnost prije preuzimanja cjeloživotnih obveza.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Ako je u svijetu situacija izazovna, u Hrvatskoj je prema europskim statistikama alarmantna. Hrvatska se redovito nalazi na samom vrhu Europske unije po starosti mladih koji napuštaju roditeljski dom.

Ključni podaci za Hrvatsku:
Odlazak od roditelja: Prema podacima Eurostata, mladi u Hrvatskoj u prosjeku napuštaju roditeljski dom s 33,4 godine (europski prosjek je oko 26,4 godine).

Ulazak u brak: Prosječna starost pri stupanju u prvi brak za žene je prešla 29 godina, a za muškarce 32 godine (1990. godine to je bilo 23 za žene i 27 za muškarce).

Rođenje prvog djeteta: Majke u Hrvatskoj prvo dijete rađaju u prosjeku s 29,5 godina, dok se sve više prvorođene djece rađa u tridesetima.

Pomiicanje dobne granice za stan, brak i djecu nije rezultat "razmaženosti" novih generacija, već logičan odgovor na realne ekonomske uvjete. Dok god troškovi stanovanja drastično premašuju rast početničkih plaća, odraslost će za većinu mladih u Hrvatskoj i svijetu nastaviti počinjati tek u tridesetima.