Otajstvo uznesenja Marijina dušom i tijelom na nebo nadbiskup je nazvao događajem koji nadilazi vrijeme i prostor.
„Taj događaj ne pripada samo Marijinoj osobnoj povijesti, nego se tiče i naše budućnosti te života čitave crkve. Naš pogled nije usmjeren samo unatrag, prema davnome jutru kada se dovršilo Marijino ovozemaljsko putovanje. Mi gledamo unaprijed, prema onome što nas i same čeka jer današnja svetkovina nije spomen prošlosti, nego proročki znak budućnosti”, kazao je mons. Kutleša.
Naglasio je da je Marijino uznesenje poput prozora otvorenog prema vječnosti, dok svijet oko nas često upravlja svoje poglede i polaže nade u ono što je prolazno, potrošno i krhko.
„Sve se mjeri trenutačnim uspjehom, prolaznim zadovoljstvom i materijalnim dobitkom. Crkva nas samim svojim poslanjem neprestano podsjeća da društvo koje zaboravlja nebo gubi smisao za zemlju jer kad zaboravimo kamo idemo, počnemo lutati, donositi pogrešne odluke i nikada ne stignemo na cilj”, rekao je zagrebački nadbiskup.
Poručio je da ne ulazimo prema nebu velikim koracima, nego svakodnevnom vjernošću i revnošću u onome što nam je povjereno, u strpljivosti, poštenom radu i vjernosti bračnom zavjetu, u brizi za bolesne i starije, u odgoju djece u vjeri te u molitvi koja oblikuje naše srce.
Povijest pobožnosti Hrvata Majci Božjoj ne smije ostati samo lijepa tradicija već naš budući zavjet
„Povijest pobožnosti našega naroda Majci Božjoj ne smije ostati samo lijepa tradicija. Ona treba biti naš sadašnji izvor i naš budući zavjet. Iako na drugačiji način nego u prošlosti, i danas nam prijete krize proistekle iz vjerske ravnodušnosti i gubitka moralnog kompasa, a u Mariji možemo naći odgovor i pomoć na svaku od njih”, istaknuo je mons. Kutleša.
Dodao je da nam Marija uvijek daje odgovor na krize koje u današnjem svijetu prijete istini, ljubavi, slobodi i nadi:
„Istina se sve češće relativizira i svodi na tvoje ili moje mišljenje. Mediji, politika pa čak i obrazovni sustav često stvaraju klimu u kojoj ne postoji objektivno mjerilo dobra i zla. U toj magli Marija nam pokazuje da jasnoća istine proizlazi iz odnosa s osobom Isusa Krista koji je sam istina”, naglasio je zagrebački nadbiskup
Dodao je da se ljubav u našoj kulturi sve više svodi na osjećaj, privremenu privlačnost ili čak na trgovinu interesa te da nas Marija uči da je prava ljubav bezuvjetno sebedarje.
Svijetu ne trebaju nove ideologije ni nova lažna obećanja moći i prosperiteta
„Svijetu ne trebaju nove ideologije niti nova lažna obećanja moći i prosperiteta. Ono što svijetu treba jesu nova srca nalik Marijinu - čista, ponizna, poslušna Bogu, puna vjere, nade i ljubavi. Kad kažemo da je Marija odgovor na krize svijeta, to znači da nas njezin primjer uči kako liječiti rane današnjice”, kazao je mons. Kutleša.
Vjernicima je poručio da hodočašće u Mariju Bistricu započinje tek kad se vrate svojim kućama te da sve što su primili u svetištu trebaju ponijeti u svoje obitelji, na radna mjesta, u svoje župe i u svoje društvo.
„U ovom nacionalnom svetištu hrvatskog naroda izrecimo zajedno svoje tri velike odluke; da nećemo živjeti bez Boga, da nećemo dopustiti da naše obitelji ostanu bez života i bez molitve i da nećemo pristati da naša domovina ostane bez duše. Ako izgubimo Boga, izgubit ćemo sami sebe, obitelj i svoj narod”, poručio je u propovijedi mons. Kutleša.
