Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanovic sudjelovao je na ispraćaju 42. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu operaciju potpore miru KFOR u Republiku Kosovo.

Uoči ispraćaja vojnika osvrnuo se na važnost održavanja mira, ali i međunarodnog sudjelovanja u mirotvornim akcijama, te na ulogu NATO-a u globalnoj sigurnosti.

"Načelnik Glavnog stožera je upotrijebio jedan izraz, ali dobro je da ga je upotrijebio jer puno govori, a to je nametanje mira. Ne znam je li do sada u našoj terminologiji postojao taj izraz, ali je prihvaćen. Ono čime se bavite je nametanje mira. To je ustvari sprječavanje sukoba, čuvanje zatečenog stanja i nametanje mira, tog zatečenog stanja, onima koji razmišljaju drugačije", rekao je, a prenosi Media servis.

Milanović je ustvrdio kako je je dobro zapamtiti taj termin, jer je cilj održavanje mira bez sile, ali uz demonstraciju potencijala sile uz nasdu da do primjene te sile nikada neće doći. Zatim se osvrnuo na geopolitičku situaciju u regiji te se obratio vojnicima.

"Idete u državu koju je Hrvatska priznala, koju Srbija nije priznala i koju nije priznalo nekoliko članica NATO-a. Zanimljivo misija je u organizaciji NATO-a, saveza čije članice nisu u potpunosti priznale tu državu. Misija za koju postoji pravna platforma i okvir Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda."

Predsjednik je istaknuo i problem prema kojemu Hrvatska ne sudjeluje u mirovnim misijama u Bosni i Hercegovini te naglasio kako je to besmisleno. Dodao je da ako možemo imati vojnike na misiji u Kosovu, ako nas tamo savez i građani prihvaćaju, isto možemo postići i u susjednoj državi.

"U Bosni i Hercegovini čiji smo prijatelji, a ne neprijatelj ili predator želimo sudjelovati. Ali to do sada nismo uspjeli isključivo zahvaljujući volji, odnosno zlovolji nekih birokrata u Bruxellesu. To ćemo promijeniti. Pa makar tamo nikad ni ne slali svoje vojnike. Pitanje je principa."

Za kraj je istaknuo i slanje vojnike u misije u druge države koje su, kako kaže, puno ozbiljnije po pitanju političkog, sigurnosnog i statusa rizika ozbiljnije. Radi se, dodaje, o državama članicama NATO-a prema kojima smo preuzeli obaveze poput Poljske, Litve i Cipra