Inflacija predstavlja jedan od najvažnijih ekonomskih fenomena koji neposredno utječe na svakodnevni život građana. Ovaj kontinuirani porast cijena dobara i usluga smanjuje kupovnu moć novca i mijenja način na koji planiramo svoje financije i donosimo odluke o potrošnji.

Inflacija se definira kao široko rasprostranjen i trajni porast razine cijena dobara i usluga u gospodarstvu tijekom određenog vremena. Kada je prisutna inflacija, novac ima tendenciju kupovati manje nego što je kupovao u prošlosti, što rezultira smanjenjem kupovne moći valute.

Glavni načini na koje inflacija utječe na građane

Smanjenje kupovne moći - Ovo je primarni i najrasprostranjeniji učinak inflacije. Opći porast cijena tijekom vremena smanjuje kupovnu moć potrošača jer će fiksna količina novca omogućiti postupno manje potrošnje, piše Investopedia.com. Za istu plaću može se kupiti sve manje hrane, goriva, struje i drugih svakodnevnih potrepština.

Povećanje troškova života - Inflacija može povećati troškove života jer cijene osnovnih dobara poput hrane, goriva i stanovanja imaju tendenciju rasta. To može utjecati na obiteljski proračun i zahtijevati prilagodbe u troškovima za održavanje prikladnog životnog standarda.

Utjecaj na plaće i prihode - Često povećanja plaća ne mogu pratiti inflaciju, što znači da radnici mogu doživjeti pad svoje stvarne kupovne moći. To može utjecati na sposobnost ljudi da zadovolje svoje potrebe i želje.

Višu kamatu na kredite - Inflacija često rezultira rastom kamatnih stopa, što utječe na kredite i hipoteke. Novi krediti, kao i krediti s varijabilnom kamatom, mogu koštati zajmoprimce više tijekom perioda otplate.

Poseban utjecaj na različite skupine stanovništva

Inflacija ne utječe jednako na sve građane. Potrošači s nižim prihodima troše veći dio svojih prihoda na osnovne potrepštine od onih s višim prihodima. Oni imaju manje prostora za maneviranje protiv gubitka kupovne moći koji je inherentan u inflaciji. Siromašni također rjeđe posjeduju imovinu poput nekretnina, koja je tradicionalno služila kao zaštita od inflacije.

Situacija u Hrvatskoj - trenutno stanje

Hrvatska se trenutno suočava s izazovnim inflatornim okruženjem. Inflacija u Hrvatskoj za travanj 2025. iznosi 4,0%, što je više od dugoročnog prosjeka od 2,88%. Još zabrinjavajuće, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), Hrvatska bilježi 5% inflacije u siječnju 2025., što je najviše u eurozoni.

Trendovi inflacije u Hrvatskoj

Podaci pokazuju zabrinjavajući trend rasta inflacije u Hrvatskoj:
- Listopad 2024.: 2,2%
- Studeni 2024.: 2,8% 
- Prosinac 2024.: 3,4%
- Siječanj 2025.: 4,0% (5% prema HICP-u)
- Travanj 2025.: 4,0% 

Što najviše poskupljuje u Hrvatskoj

Analiza komponenti pokazuje da su usluge najviše poskupjele s godišnjim rastom cijena od 6,3%. Skupina hrane, pića i duhana zabilježila je rast od 4,7%, energija 4,5%, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije porasli za 0,5%.

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, skoro četvrtina (24,65%) troškova prosječnog kućanstva u Hrvatskoj odnosi se na hranu, a rast cijena hrane iznosio je 6%. Troškovi stanovanja i režija, na koje otpada 17,73% troškova prosječnog kućanstva, rasli su 3%.

Ekonomski kontekst i uzroci

Ekonomski analitičari identificiraju nekoliko ključnih razloga za visoku inflaciju u Hrvatskoj. Prvi razlog je veliki i nagli rast plaća u državnom i privatnom sektoru u 2024. godini. U drugim zemljama eurozoni nije bilo tolikog rasta plaća. Drugi razlog je pojačana potrošnja - ljudi su dobili dohotke zbog rasta plaća na koje nisu računali i koji nisu posljedica rada.

Utjecaj na životni standard

Praktični učinci inflacije vidljivi su u svakodnevnom životu hrvatskih građana. Samcu je u Hrvatskoj prosječno potrebno 708 eura za pokrivanje životnih troškova bez najma stana, a četveročlana obitelj troši u prosjeku 2.475 eura.
Zagrepčani s prosječnim primanjima koji unajmljuju stan ili otplaćuju kredit na troškove stanovanja troše gotovo 70% svojih primanja. Podaci također pokazuju da su prosječne cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2024. porasle za 10%, što Hrvatsku stavlja u sam vrh EU po rastu cijena nekretnina.

Inflacija predstavlja ozbiljan izazov za hrvatske građane, osobito s obzirom na to da Hrvatska bilježi najvišu inflaciju u eurozoni. Smanjenje kupovne moći, povećanje troškova života i neravnomjerni utjecaj na različite dohodovne skupine čine ovaj fenomen ključnim pitanjem za kvalitetu života. Potrebne su promišljene ekonomske politike kako bi se inflacija svela pod kontrolu i zaštitila kupovna moć građana.