U svijetu postoji više zemalja gdje je glasovanje na izborima obvezno, dok u Hrvatskoj to nije slučaj. Prema najnovijim podacima, obvezno glasovanje primjenjuje se u različitim državama s različitim stupnjevima provedbe i kaznama za one koji ne ispune svoju građansku dužnost.

Države s obveznim glasovanjem

Prema podacima iz siječnja 2023. godine, ukupno 21 zemlja u svijetu ima zakone o obveznom glasovanju, ali samo 10 zemalja aktivno provodi te zakone.

Argentina

Obvezno glasovanje u Argentini uvedeno je još 1912. godine. Glasovanje je obvezno za sve građane između 18 i 70 godina starosti. Kazne uključuju novčane globe, a prekršiteljima se također zabranjuje obnašanje javnih funkcija na godinu dana. Izuzeće je moguće zbog zdravstvenih razloga ili velike udaljenosti od biračkih mjesta.

Australija

Australija je uvela obvezno glasovanje 1924. godine. Kazna za građane koji prvi put ne glasuju iznosi 20 australskih dolara, a za ponovljene prekršitelje povećava se na 50 dolara. U slučaju sudskog postupka, kazne mogu dosegnuti i 222 australska dolara plus sudski troškovi. Australija zahvaljujući ovom sustavu ima jednu od najvećih izlaznosti na svijetu - oko 90% na saveznim izborima 2022. godine.

Belgija

Belgija ima najstariji sustav obveznog glasovanja koji datira iz 1893. godine za muškarce, a 1948. godine za žene[3]. Nekada su se za neglasvanje izricale novčane kazne od 80 do 200 eura, a nakon četiri propuštena izbora moglo se izgubiti pravo glasa na 10 godina. Međutim, od 2003. godine prekršitelji se rijetko kažnjavaju.

Brazil

U Brazilu glasovanje nije samo pravo nego i ustavna obveza za sve starije od 18 godina. Sustav obveznog glasovanja dio je brazilskog Ustava iz 1932. godine.

Među ostalim demokratskim zemljama s obveznim glasovanjem su i Luksemburg, kao i brojne druge države diljem svijeta.

Situacija u Hrvatskoj

Za razliku od navedenih zemalja, Hrvatska nema sustav obveznog glasovanja. To se jasno vidi iz podataka o izlaznosti na nedavnim predsjedničkim izborima održanim krajem 2024. i početkom 2025. godine. U prvom krugu predsjedničkih izbora 29. prosinca 2024. izlaznost je bila 46,01%, dok je u drugom krugu 12. siječnja 2025. izlaznost bila još niža - 44,17%.

Aktualni predsjednik Zoran Milanović pobijedio je u drugom krugu s rekordnih 75% glasova. Ovako niska izlaznost u usporedbi sa zemljama koje imaju obvezno glasovanje (poput Australije s 90%) jasno pokazuje da u Hrvatskoj glasovanje nije obvezno te ne postoje kazne za građane koji odluče ne sudjelovati na izborima.

Hrvatski izborni sustav tako ostaje u skupini demokratskih zemalja koje glasovanje tretiraju kao pravo građana, a ne kao obvezu koja se provodi uz moguće sankcije.