Anketa je obuhvatila više od 2.500 ispitanika iz tri zemlje.
Rezultati su pokazali da u svima njima tvrtke u državnom vlasništvu prednjače u broju dana godišnjeg odmora.
U Hrvatskoj radnici u državnim kompanijama imaju prosječno 28,6 dana odmora, Bosni i Hercegovini 27,6 dana, a u Sjevernoj Makedoniji 22 dana.
Privatne kompanije u stranom vlasništvu također nude relativno povoljne uvjete: u Hrvatskoj u prosjeku 25,4 dana, BiH 22,8 dana, a u Sjevernoj Makedoniji 21,1 dan godišnjeg.
Zaposleni u privatnim poduzećima u domaćem vlasništvu nerijetko imaju manje godišnjeg odmora od zakonskog minimuma, iako je minimum u sve tri zemlje 20 radnih dana. Tako u Bosni i Hercegovini zaposleni u takvim tvrtkama imaju u prosjeku 18,9 dana odmora, a u Sjevernoj Makedoniji 19,4 dana. Hrvatski radnici stoje nešto bolje s prosječnih 22,7 dana godišnjeg odmora.
Najizraženije razlike prisutne su u Hrvatskoj gdje velike kompanije i javne institucije s 200 i više zaposlenih omogućuju prosječno 26,5 dana godišnjeg odmora. Tvrtke srednje veličine, s 20 do 199 zaposlenih, nude 24,8 dana, dok najmanje organizacije, one s manje od 20 radnika, omogućuju prosječno 22 dana odmora.
Sličan obrazac primjetan je i u Sjevernoj Makedoniji gdje velike kompanije radnicima osiguravaju 21 dan, srednje tvrtke 20,2 dana, a male 19,5 dana godišnjeg odmora.
U Bosni i Hercegovini razlike su također vidljive: ondje velike tvrtke nude u prosjeku 22,1 dan godišnjeg odmora, srednje 21,5 dana, a najmanje 18,7 dana.
Optimalan bi bilo 31 dan godišnjeg, a željeni regres 500 eura
Većina zaposlenih u sve tri zemlje izražava želju za dodatnim danima odmor. U Hrvatskoj 63 posto zaposlenih želi više slobodnih dana. Sličan stav dijeli 58 posto radnika u Bosni i Hercegovini, dok u Sjevernoj Makedoniji to priželjkuje 57 posto zaposlenih.
Na pitanje koliko bi dana godišnjeg odmora smatrali idealnim, zaposleni u Hrvatskoj najčešće navode 31 dan.
Radnici u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji smatraju kako bi 28 dana godišnjeg odmora predstavljalo optimalnu mjeru za očuvanje ravnoteže između posla i privatnog života.
Uz pitanje godišnjih odmora tijekom ljeta redovno se otvara tema isplate regresa, pa je provedena dodatna anketa među više od 500 zaposlenih iz Hrvatske.
Tijekom lipnja 55 posto radnika izrazilo je očekivanje da će im poslodavac isplatiti regres, a najčešće spominjani očekivani iznos iznosio je oko 500 eura. Međutim, podaci prikupljeni u srpnju, pokazuju kako su stvarni ishodi ipak bili nešto skromniji.
Naime, regres je isplaćen za 48 posto zaposlenih. Od tog broja, najveći udio činili su oni koji su primili iznose između 250 i 500 eura (24 posto). Slijede zaposleni kojima je regres isplaćen u rasponu od 150 do 250 eura, njih 11 posto. Regres manji od 150 eura primilo je osam posto ispitanika, dok je svega pet posto zaposlenih dobilo više od 500 eura.
