Europska politička elita okupila se u Zagrebu povodom velikog međunarodnog skupa Europske pučke stranke. Bila je to odlična prigoda za brojne bilateralne sastanke pa je tako premijer Andrej Plenković u Banskim dvorima ugostio predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen. Razgovarali su iza zatvorenih vrata, a premijer se potom oglasio na društvenim mrežama:

"Istaknuo sam značaj proširenja kapaciteta LNG terminala na Krku i JANAF-ova naftovoda u kontekstu energetske sigurnosti te stvaranja alternativnih dobavnih pravaca, umjesto kupnje energenata od Rusije. Založili smo se za daljnju podršku Ukrajini, koja brani svoju slobodu, ali i sigurnost te demokratske vrijednosti cijele Europe. Podupiremo što skorije postizanje mira, koji treba biti utemeljen na pravednim i održivim osnovama, uz zaštitu suvereniteta Ukrajine i međunarodnog prava."Nakon toga, premijer se susreo s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom, ali i održao sastanke s poljskim i grčkim premijerom. Bila je to uvertira u središnji događaj dana.

"Ovo je još jedan veliki skup EPP-a kojem je domaćin HDZ. Sjećate se, 2019. smo imali veliki kongres EPP-a ovdje. Dakle, jedna od stranaka koja kontinuirano ima, nacionalno gledajući kao dio obitelji pučana, najviši rejting i jedno partnerstvo koje je više nego uvaženo evo sada već u 10-oj godini mandata i nas kao Vlade."

Biranim riječima o HDZ-u i Plenkoviću govorio je predsjednik pučana, Manfred Weber.

"U Zagrebu imamo dva glavna pitanja. Jedno je da raspravljamo o programu za 2026. godinu, dakle, što je pred nama, što glavna stranka Europe prioritizira. Jasno je da je gospodarstvo pitanje broj jedan, konkurentnost, jedinstveno tržište je ono što zagovaramo i za što se borimo."

Jedna od tema bila je i jačanje europske strateške autonomije, posebice u jeku nedavnih napetosti u NATO-u. Dok je premijer pozvao na dijalog sa SAD-om, Weber je istaknuo da je važno kako će u budućnosti izgledati Europska unija:

"U današnjem svijetu, svi smo vidjeli što se dogodilo u Davosu, također i pojavljivanje predsjednika Trumpa poručilo nam je da živimo u novom svijetu. Pitanje je li Europa spremna za to."

A za ulaganja i to u obranu odavno je spremna Grčka. Njihov premijer Kyriakos Mitsotakis objasnio je zašto su njihova izdvajanja za obranu veća od 3 posto BDP-a:

"Grčka tradicionalno troši više od 2% svog BDP-a na obranu. u vrijeme kada većina europskih zemalja nije bila ni blizu tom pragu, mi smo to učinili jer imamo vlastite geografske okolnosti i vlastite nacionalne prioritete. Mislim da ljudi to razumijer jer da bismo bili prosperitetni i demokratski, moramo biti sigurni kao zemlja."

Prvi je puta u Hrvatsku stigao njemački kancelar Friedrich Merz koji je upozorio:

"Europa mora odlučno i samouvjereno nastupiti i o tome ćemo razgovarati. Pokušat ću opisati preduvjete za to, nije zadovoljavajuće što imamo previše birokracije, iz ove Europske unije dolazi previše reguliranja."

Jedno od pitanja je i europska budućnost Ukrajine. Merz misli da 2027. godina nije realna za ulazak Ukrajine u EU. Svoj stav dao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman:

"Mi podržavamo Ukrajinu apsolutno gledajući geopolitički i vrijednosno, govorim o ispunjavanju kriterija i svega onoga što bi trebalo biti uvjet za otvaranje prvog klastera pregovora tako da mislim da će se i o tome razgovarati."

Na kraju večeri, EPP je donio deklaraciju u kojoj stoji da demografija nije rubno, već "središnje strateško pitanje" za Europu, predlažući mjere kako bi se preokrenuo negativan trend broja stanovnika. "Europa koja se smanjuje i nije u stanju održati svoju demografsku snagu neizbježno će postati slabija Europa, manje sposobna štititi svoje građane, svoje gospodarstvo i svoje vrijednosti u sve konkurentnijem i nestabilnijem svijetu", stoji u deklaraciji donesenoj na skupu u Zagrebu, piše Media servis.

U deklaraciji se upozorava da bi nastavkom sadašnjih trendova EU do 2070. činila tek oko četiri posto svjetskog stanovništva, a početkom 20. stoljeća obuhvaćala je gotovo četvrtinu. EU je suočen sa starenjem stanovništva, depopulacijom i niskim stopama nataliteta. Pučani predlažu da EU mora "istodobno ulagati u mlađe naraštaje i u izgradnju istinskog društva dugovječnosti, ne jednostavnim produljenjem radnog vijeka, nego omogućavanjem zdravijeg, obrazovanijeg i produktivnijeg života u svim životnim dobima".

​Stoga su, osim financijskih poticaja, ključni elementi poput dostupnosti priuštive skrbi za djecu, odgovarajućeg stanovanja, cjelodnevnog školovanja, stvarne ravnoteže između poslovnog i privatnog života te društvene klime koja vrednuje roditeljstvo. O svemu će se razgovarati i u subotu kada će konferenciju za medije održati premijer Plenković i predsjednik EPP-a Manfred Weber nakon čega europski lideri napuštaju metropolu.