Ovaj tjedan ponovno stavljamo na dnevni red Sabora zaključak kojim se Vladu obvezuje da Hrvatska izađe iz Ugovora o energetskoj povelji. O tome će se glasati za dva tjedna, a do tada građani imaju pravo čuti jasan odgovor premijera zašto Hrvatska još uvijek ostaje u ugovoru koji joj donosi isključivo štetu, poručila je koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić. Priopćenje prenosimo u nastavku.

"Unatoč činjenici da su ovog tjedna Republici Hrvatskoj ponovno na Okružnom sudu u američkom Washingtonu odbijeni argumenti u sporu s MOL-om u slučaju Ina-MOL, Andrej Plenković Hrvatsku odbija povući iz Ugovora o energetskoj povelji, zbog čega je Benčić i najavila ponovno stavljanje Zaključka na dnevni red Sabora.
Benčić je premijera Andreja Plenkovića upitala čiji interesi su u pitanju da Hrvatska ostaje potpisnica Ugovora, unatoč tome što su se iz njega već povukli Europska unija i Euratom, kao i niz država članica, i time si slabi svaku daljnju argumentaciju u sporu, odbijajući da izlaskom iz Ugovora ojača svoju pravnu poziciju u skladu s pravom i odlukama Europske unije.

Benčić upozorava da Hrvatska već godinama odbija učiniti ono što je u interesu vlastitih građana i javnih financija, dok istovremeno ostaje izložena dodatnim pravnim i financijskim rizicima, i ostanak u Ugovoru za Hrvatsku predstavlja ozbiljnu štetu. Valja naglasiti da na to dodatno upozorava i Europska komisija: Hrvatska je među 16 država članica koje su krajem siječnja 2026. dobile opomenu jer se nisu povukle iz Ugovora o energetskoj povelji. Riječ je o multilateralnom sporazumu koji je stupio na snagu 1998. godine i koji, među ostalim, uređuje zaštitu ulaganja, rješavanje sporova te tranzit i trgovinu u energetskom sektoru.

Benčić je upozorila da sama struktura Ugovora o energetskoj povelji pokazuje kako je riječ prije svega o instrumentu zaštite investitora, a ne javnog interesa država. Kao posebno štetnu izdvojila je takozvanu “sunset clause”, odnosno članak 47. stavak 3. Povelje, koji propisuje da investitori mogu tužiti državu još 20 godina nakon što se ona povuče iz ugovora. Istaknula je da upravo ta odredba jasno pokazuje koliko je riječ o mehanizmu koji dugoročno veže ruke državama i izlaže ih ozbiljnim financijskim rizicima.

Pritom je podsjetila da su i Europska unija i Europski sud jasno utvrdili kako se Ugovor o energetskoj povelji ne može primjenjivati na sporove protiv članica Europske unije, jer europsko pravo ima prednost. Uz to, upozorila je i na takozvani chilling effect tog ugovora, odnosno učinak ograničavanja država u donošenju javnih politika i regulatornih odluka, jer ih se kroz prijetnju arbitražama odvraća od toga da u javnom interesu uređuju energetski sektor. Na kraju je podsjetila financijska šteta samo ovog spora preteže 300 milijuna eura, što je iznos, upozorava Benčić, koji će na kraju platiti građani Republike Hrvatske."