U nedjelju je obilježena šesta godišnjica zagrebačkog potresa, što se još treba napraviti po pitanju poslijepotresne obnove u Intervjuu tjedna Media servisa pitali smo potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića. Osvrnuo se i na Vjesnik, kao na i krizu izazvanu ratom na Bliskom istoku zbog koje je Vlada ovog tjedna usvojila 10. paket mjera pomoći za građane i gospodarstvenike.

Predstavljajući 10. paket mjera pomoći građanima i gospodarstvenicima zbog posljedica rata na Bliskom istoku premijer Andrej Plenković je naglasio da je pred nama 'kriza generacija'. Bačić smatra da to nisu preteške riječi i tvrdi da je ova kriza jedna od najvećih u posljednjim desetljećima. Što se tiče novog paketa teškog 450 milijuna eura, kritika iz oporbenih redova je da i dalje neće utjecati na smanjivanje stope inflacije ili zaustaviti rast cijena, odnosno trgovačku inflaciju.

''Svrha je da mi održimo socijalnu stabilnost. Mi smo cijenu struje zadržali iako cijena struje i te kako ovisi o fosilnim gorivima, o nafti i plinu. Sve to zajedno omogućuje da ne dođe do podizanja cijena proizvoda''.

Možete li vi garantirati da trgovci neće dizati cijene zbog novog paketa mjera pomoći?

''Zato smo i donijeli paket mjera ne bi li smanjili ulazne troškove svim proizvođačima pa onda u tom lancu distribucije i distributerima i trgovcima''.

I dok smo među najgorim zemljama eurozone po pitanju inflacije, Bačić napominje da nam je rast gospodarstva 20 kvartala među najvišima u Europi.

''Kao daljnja posljedica svega toga je do sad najveća zaposlenost''.

To kada jedan prosječan umirovljenik u Hrvatskoj sluša, njemu te riječi uz dužno poštovanje ništa ne znače.

''Mislim da znače kad znate da je mirovina porasla za 100 posto i da je prosječna plaća porasla za 100 posto''.

Nisu rasle plaće isto u privatnom sektoru kao i u javnom i možemo se složiti da inflacija ne udara jednako Vas, mene i jednog umirovljenika.

''Prosječna plaća je rasla u Hrvatskoj, ne samo u javnom sektoru i u tijelima državne uprave, nego prosječna plaća za svih milijun i 700 tisuća osiguranika''.

Što se tiče cijena goriva, Vlada je ponovno ovaj tjedan ograničila njihov rast, no u ponedjeljak je na benzinskim crpkama zabilježen veći promet nego u srcu turističke sezone. Ministar također poziva građane da to ne rade i da nema problema s opskrbom. A je li dereguliranje cijena goriva na autocestama dovoljna mjera da se zaustavi tzv. benzinski turizam?

''To je po meni bio pravi put. Inače, danas je teško u državi koja je članica EU-a i kada nama nije onemogućeno u drugim državama, da mi drugim državljanima i članicama EU-a pokušavamo na taj način utvrditi različite cijene derivata''.

Otkrio nam je kad će krenuti uklanjanje azbesta sa 16. kata Vjesnika i koliko će to povećati cijenu samog uklanjanja nebodera oštećenog u požaru u studenom.

''Neovisno o količini azbesta koji je pronađen na 16. katu, cijena radova ostaje ista. Osim što smo za to vrijeme koliko je potrebno ukloniti azbest produžili rok u kojem se treba otvoriti podvožnjak na Slavonskoj i ukupan rok za uklanjanje Vjesnika.

 Nije još krenulo uklanjanje?

''Trebalo bi danas ili sutra. Napravljen je projekt.

Gdje će se azbest odvoziti?

''To će nam izvođač naznačiti u projektu koji će nam danas dostaviti''.

Ranije je iznio plan da država želi otkupi ostale suvlasničke udjele i na mjestu Vjesnika izgraditi kompleks u kojem bi bila ministarstva i agencije. Na pitanje jesu li već krenuli razgovori sa suvlasnicima i koja ministarstva bi tamo smjestili, Bačić odgovara:

''U tom smislu smo mi već ranije obavijestili ostale suvlasnike da smo zainteresirani za otkup njihovih udjela''.

Jeste dobili pozitivne odgovore?

''Očito se čeka uklanjanje, troškovi uklanjanja, naplata osiguranja i procjena vrijednosti. Mi smo zainteresirani tamo napraviti kompleks. Ima dosta ministarstava koja su zainteresirana jer su neka u zakupu''.

Što se tiče poslijepotresne obnove, ministar kaže da su obnovljene gotovo dvije trećine lokacija za koje postoje zahtjevi za obnovu.

''Kad gledamo jedan i drugi potres obnovili smo gotovo 15.000 lokacija sa 55.000 stambenih jedinica. Pred nama je još ukupno oko 4.300 najednom i na drugom području. Nama je ostalo još negdje 1.500 zahtjeva koje trebamo riješiti na području Zagreba. Što se tiče zamjenskih obiteljskih kuća izgrađene su 54, 52 su u izgradnji i još ih je ukupno 17 ostalo i time će biti završena kompletna obnova. Mi mislimo da će do kraja iduće godine sve zamjenske obiteljske kuće biti izgrađene''.

Najveća pozornost je na završetku zgrada javne namjene zbog rokova koji se približavaju.

''Imamo indikator obnove 600.000 kvadrata zgrada javne namjene i to moramo završiti do kraja lipnja. Ako to ne napravimo, Hrvatska neće moći povući do sad najveću uplaćenu ratu iz europskih fondova u iznosu od milijardu i 880 milijuna eura.

Hoćete li uspjeti?

''Mi smo obećali da ćemo potrošiti Fond solidarnosti i potrošili smo ga. Ja sam uvjeren da ćemo dovršiti cjelovitu obnovu tih 600.000 kvadrata''.

Uoči sjednice Vlade na kojoj je, između ostalih, i točka Odluka o darovanju nekretnina u vlasništvu države u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa radi rekonstrukcije 'stadiona Maksimir', upitali smo ministra kada bi Zagreb mogao dobiti novi stadion.

''Da nije bilo Vlade u ovom konkretnom slučaju, Maksimir se ne bi uklanjao ni gradio novi stadion. To je prvenstveno zasluga Vlade jer smo riješili dugogodišnji spor sa Zagrebačkom nadbiskupijom oko prava vlasništva u tom predjelu Maksimira i Svetica. Prema našim planovima i rokovima, naš je plan da se do kraja 2031. izgradi novi stadion na Maksimiru''.