Ukupno 80 posto hrvatskih građana planira kupovati božićne poklone, a gotovo 40 posto njih za to namjerava potrošiti oko 130 eura i više, pokazalo je anketno istraživanje magazina Ja Trgovac.  

Lani je na pitanje koliko će potrošiti za blagdana za kupnju poklona svega sedam posto ispitanika istaknulo da će potrošiti više od 130 eura, dok je ove godine njihov broj narastao na čak 17 posto. Povećan je i broj onih koji će trošiti tek nešto manje od toga, odnosno do 130 eura i sada se za tu opciju izjašnjava 21 posto ispitanih.

Shodno tome, pokazala je anketa, smanjen je broj ispitanika koji će trošiti skromnije iznose pa tako onih koji će tim povodom trošiti do 70 eura ima 25 posto, a za osam postotnih poena smanjen je i udio ispitanika koji će na poklone potrošiti do 25 eura te ih je sada 17 posto. Jednako tako, smanjen je i broj ispitanika koji ističu da ne planiraju kupovati božićne poklone te je njihov udio sada na okruglih 20 posto.

Kada je riječ o usporedbama s prethodnom godinom, nešto više od polovine kupaca poklona (54 posto) istaknulo je da će trošiti jednako kao i lani, dok će njih 26 posto trošiti manje, a 19 posto više . I ovdje je primjetan rast, jer je lani samo 10 posto ispitanih izjavilo da će trošiti više, a 35 posto da će njihova potrošnja biti manja.

Online kanal je izuzetno važan kupcima božićnih poklona te je njih 57 posto ili tri postotna poena više nego prošle godine izjavilo kako planiraju kupnju barem dijela poklona obaviti putem interneta.

Ipak, nije sve tako veselo, jer mnogima kupnja božićnih poklona predstavlja dodatan stres. To navodi 18 posto ispitanih kupaca, što je više nego lani, a istovremeno je onih kojima to predstavlja zadovoljstvo sada 40 posto. Da im kupnja poklona predstavlja i stres i zadovoljstvo navelo je 42 posto ispitanika.

Istraživanje su, navodi se u priopćenju,  tijekom studenog 2024. godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana RH starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.