Pred nama je ključno razdoblje za hrvatski sport. Raste svijest o njemu kao važnom segmentu gospodarstva. Od lokalne do državne razine - jača i svijest o važnosti ulaganja u sportsku infrastrukturu. Njezinu gradnju ili obnovu trebamo pažljivo planirati i pametno njome upravljati - kako bi nam se investicija isplatila.

Ključne su to poruke s konferencije U skladu s pravilima igre: Tehnička usklađenost i financiranje izgradnje sportskih objekata, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog olimpijskog odbora, koja je održana danas u HGK u Zagrebu. Jedan od domaćina bio je i Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora.

"U vrijeme kad hrvatska Vlada izdvaja velika sredstva za unaprjeđenje sportske infrastrukture i tretira to strateškim pitanjem u sportu, ova konferencija se bavi upravo s tim da uložena sredstva i ostvareni projekti odgovaraju standardima međunarodnih sportskih saveza. Zato se na njoj i susreću oni koji projektiraju, grade, financiraju. Zahvaljujemo predsjedniku Buriloviću i partnerima iz HGK na konferencijama koje su, poput ove, od velikog interesa za naš sport", rekao je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša.

Ispred Ministarstva turizma i sporta skupu se obratio i državni tajnik, Josip Pavić.

"Do sada je za 2025. godinu dodijeljeno 112 ugovora za obnovu sportskih objekata u visini od 20 milijuna eura. Istim ritmom nastavljamo iduće godine uz nadu da će biti dodatnih povećanja za tu namjenu. Sportska infrastruktura je preduvjet bavljenja sportom uz podršku nacionalnim savezima i klubovima što je baza sporta i na tom tragu nastavljamo i naredne godine", rekao je Pavić. Predsjednik HGK Luka Burilović:

"Čekaju velike investicije u sportsku infrastrukturu. To nije trošak, već ulaganje koje se višestruko vraća. Nije samo pitanje betona ili sportskog duha. Govorimo o ulaganju u cijelu zajednicu - kulturološki i identitetski, obrazovno i zdravstveno. Ovo je gradnja u kojoj se moramo iskazati. To je poruka nas kao društva - da su nam sport, zajedništvo i zdravlje visoko na listi prioriteta", rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Procjene stručnjaka govore da bi za sustavno uređenje sportskih objekata - od nogometnih stadiona do školskih dvorana - Hrvatska trebala uložiti između 1 i 1,5 milijardi eura u idućih desetak godina. U Zagrebu je započela potpuna rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj, koji će s kapacitetom od više od 11 tisuća mjesta i novim krovom postati prvi stadion u glavnom gradu koji zadovoljava UEFA-ine standarde četvrte kategorije.

Novi maksimirski stadion imat će kapacitet 35 tisuća mjesta i zadovoljavat će najviše kategorije UEFA-e. Procijenjena vrijednost izgradnje stadiona je 175 milijuna eura. Ključni je korak bio proglašenje stadiona Maksimir i Poljud sportskim objektima od nacionalnog interesa, čime se otvorila mogućnost sufinanciranja iz državnog proračuna, kao i olakšanog pristupa europskim izvorima. Na konferenciji je bilo riječi i o financiranju sportske infrastrukture.

Europski fondovi - posebno oni vezani uz energetsku učinkovitost, digitalnu infrastrukturu i održivi razvoj - otvaraju značajne mogućnosti. Programi poput Mehanizma za oporavak i otpornost ili fondova kohezijske politike mogu pokriti značajan dio investicija, pod uvjetom da su projekti tehnički pripremljeni, dokumentacija potpuna, a ciljevi usklađeni s europskim smjernicama.