Hrvatska konjička reprezentacija ostvarila je povijesni rezultat na Balkanskom prvenstvu u preponskom jahanju 2025. održanom u Beogradu. U konkurenciji koja je bila najbrojnija u povijesti ovog natjecanja, naši su sportaši osvojili četiri odličja – tri individualna i jedno ekipno.

Najveći uspjeh postigla je Lea Djelmić, koja je na konju Dukat osvojila seniorsko zlato i time ušla u povijest kao prva hrvatska jahačica s titulom balkanske prvakinje u preponskom jahanju. Do sada je takav seniorski naslov uspjela osvojiti jedino Rajki Jurić, još u vrijeme Jugoslavije.

Osim povijesnog naslova Lee Djelmić, hrvatski su predstavnici ostvarili i sljedeće rezultate:

Patricia Kardum – Chicago VS: 

zlato u konkurenciji amazonki

Indi Šimleša – Quinte: 

bronca u juniorskoj konkurenciji

Seniorska ekipa (Ante Šimleša, Andrija Hrgović, Lea Djelmić, Josipa Koletić): osvojila je ekipno srebro.

Andrija Hrgović – Van Gogh: 4. mjesto u seniorskoj pojedinačnoj konkurenciji

Na startu se okupilo više od 200 jahačkih parova, a konkurencija je bila iznimno snažna. Turska, Grčka i Rumunjska su nastupile je s nekoliko desetaka konja, dok je Hrvatska nastupila s daleko manjim brojem. Upravo u toj neravnoteži snaga krije se dodatna vrijednost osvojenih medalja.

Hrvatski jahači na Balkanijadi imaju dugu, ali povremenim uspjesima obilježenu tradiciju. Još u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, dok je Hrvatska bila dio tadašnje Jugoslavije, prva velika imena u povijesti ostavila su neizbrisiv trag. Tanja Marušić osvojila je juniorsko zlato, a nekoliko godina kasnije u seniorskoj konkurenciji do najvišeg odličja stigla je i Rajka Jurić. To su bili pionirski rezultati koji su pokazali da i naši jahači mogu ravnopravno stati uz bok najvećima u regiji.

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, novo poglavlje otvorilo se 2010. godine kada se Balkanijada vratila na Hipodrom Zagreb. Te je godine hrvatska reprezentacija ostvarila sjajan uspjeh u konkurenciji amazonki – ekipno zlato osvojile su Andrea Novak, Mirna Bačić, Janka Krašovec i Vernalis Dokuzović, dok je u pojedinačnoj konkurenciji amazonki naslov prvakinje pripao Mirni Bačić.

Već godinu dana kasnije, 2011., Balkanijada je ponovno održana u Zagrebu, a Hrvatska je imala još jednu pobjednicu Kristinu Grilec Emer u kategoriji amazonki, dok je Janka Krašovec 2014. na konju Limited Edition slavila je u uvodnoj klasi Ladies Championship, čime je nastavila niz uspjeha hrvatskih jahaća na domaćem terenu.

Nakon duže stanke, novo povijesno poglavlje otvorilo se 2025. godine u Beogradu. Tada je Lea Djelmić na konju Dukat ostvarila ono što nikome u hrvatskoj povijesti samostalne države još nije uspjelo – SENIORSKO ZLATO i TITULU BALKANSKE PRVAKINJE. Time je ušla u red najvećih imena naše konjičke povijesti i izjednačila se s uspjehom Rajke Jurić iz vremena Jugoslavije. U Beogradu su hrvatski jahači došli i do drugih odličja: Patricia Kardum postala je zlatna u konkurenciji amazonki, Indi Šimleša donjela je broncu u juniorskoj konkurenciji, dok je seniorska ekipa u sastavu Ante Šimleša, Andrija Hrgović, Lea Djelmić i Josipa Koletić osvojila srebrnu medalju.

Ova kronologija pokazuje kontinuitet hrvatskih uspjeha – od pionira sedamdesetih godina, preko povratka u Zagreb 2010. i 2011., do povijesnog trijumfa u Beogradu 2025. godine. Svaka generacija ostavila je svoj trag, a zlato Lee Djelmić u seniorskoj konkurenciji ostat će zapisano kao poseban trenutak kada je hrvatsko jahanje zakoračilo na vrh balkanskog sporta.

Nakon ovakvih maestralnih rezultata kratki osvrt o svemu dala nam je izbornica reprezentacije Andrea Novak Djelmić:

„Hrvatska se vratila na regionalnu scenu i na ovom smo Balkanskom prvenstvu osvojili četiri medalje – tri individualne i jednu ekipnu. Ponosna sam na sve naše sportaše koji su pokazali iznimnu predanost, timski duh i međusobno bodrenje tijekom cijelog natjecanja.

Posebno želim istaknuti i vrhunsku pripremljenost naših konja. Kada znamo da su samo Turci, Grci i Rumunji stigli s nekoliko desetaka konja, jasno je da smo s mnogo manjim brojem pokazali ne samo znanje u radu s konjima nego i visoku kvalitetu jahanja.

Ovi rezultati dokaz su da hrvatski konjički sport ima snagu, znanje i kvalitetu potrebnu za vrhunske uspjehe. Nadam se da ćemo već sljedeće godine u Grčkoj biti još uspješniji i da ćemo ostvariti velike rezultate i u ostalim kategorijama.“

Kratko o svemu prokomentirala je i Lea Djelmić, balkanska prvakinja:

„Ovo je rezultat dugogodišnjeg rada, odricanja i potpune posvećenosti. Bez podrške obitelji sve bi ovo bilo puno teže, a posebno želim naglasiti koliko su mi pomogla domaća natjecanja. Ove godine osvojila sam po drugi put 69. Tradicionalni lipanjski turnir, i upravo takva iskustva dala su mi snagu i samopouzdanje da se nosim s velesilama na međunarodnoj sceni.

Naravno, ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez mog konja Dukata. On je moj partner u svakom pogledu i ovaj uspjeh jednako pripada njemu kao i meni.“

Za kraj posebno odušljevenje i euforiju nije skrivao ni predsjednik Zagrebačkog konjičkog saveza Damir Djelmić:

„Ponosan sam na sve hrvatske reprezentativce, a posebno na Leu Djelmić koja je ispisala povijest našeg sporta. Još više me veseli što velika većina naših sportaša dolazi iz zagrebačkih klubova, čime se potvrđuje kvaliteta rada unutar klubova u Zagrebu. Velika većina sportskih uspjeha u hrvatskom jahanju zasniva se na podršci i tradiciji sportskih obitelji, no upravo je na nama, koji imamo viziju ispred Saveza, odgovornost da im osiguramo adekvatna natjecanja u Hrvatskoj kako bi se mogli pripremati za najveća svjetska natjecanja. Naši sportaši ovakve kvalitete zaslužuju priliku nastupati i na domaćim terenima, pred svojom publikom. Zato se nadam da će Hipodrom Zagreb uz podršku Grada Zagreba doživjeti obnovu kako bi postao mjesto na kojem će ovakva klasa jahača koju imamo u Zagrebu i Hrvatskoj moći trenirati i pripremati se za velika međunarodna natjecanja koja planiramo dovesti u Zagreb.“