Pierre de Coubertin, francuski povjesničar i pedagog (Pariz, 1. I. 1863 – Ženeva, 2. IX. 1937) bio je začetnik i utemeljitelj modernih Olimpijskih igara i osnivač Međunarodnog olimpijskog odbora, kojemu je bio prvi tajnik, a 1896–1925. predsjednik. Godine 1892. predložio je obnovu antičkih OI. Prijedlog je bio prihvaćen 1894., pa su prve OI modernoga doba održane u Ateni 1896 i tona današnji dan, 6. travnja.

Coubertin je utvrdio osnovna načela i simbole OI te zamislio protokol svečanog otvaranja i zatvaranja igara. Osnovao je Olimpijski muzej u Lausannei. Godine 1925. zahvalio se na dužnosti predsjednika Međunarodnoga olimpijskoga odbora, ali je proglašen njegovim počasnim doživotnim predsjednikom. Pisao je pedagoška i povijesna djela te rasprave o sportu, piše enciklopedija.hr.

Na uvodnim igrama modernih Olimpijskih igara sudjelovalo je čak 280 sportaša, svi muškarci, iz 12 zemalja. Sportaši su se natjecali u 43 discipline koje su pokrivale atletiku, biciklizam, plivanje, gimnastiku, dizanje utega, hrvanje, mačevanje, streljaštvo i tenis. Vladala je svečana atmosfera dok su strani sportaši dočekivani paradama i domjencima, piše Britannica. Mnoštvo koje se procjenjuje na više od 60.000 posjetilo je dan otvaranja natjecanja. Članovi grčke kraljevske obitelji odigrali su važnu ulogu u organizaciji i upravljanju Igrama i bili su redoviti gledatelji tijekom deset dana Olimpijskih igara. 

Atletska natjecanja održana su na stadionu Panathenaic. Stadion, izvorno izgrađen 330. godine prije Krista, bio je iskopan, ali nije ponovno izgrađen za Olimpijske igre u Grčkoj 1870. i ležao je u zapuštenom stanju prije Olimpijade 1896., ali uz vodstvo i financijsku pomoć Georgiosa Averoffa, bogatog egipatskog Grka, obnovljen je bijelim mramorom. Drevna staza imala je neobično izdužen oblik s tako oštrim zavojima da su trkači bili prisiljeni znatno usporiti kako bi ostali na svojim trakama. Atletičarskim natjecanjem dominirali su atletičari iz Sjedinjenih Država.

Dvije od četiri plivačke utrke osvojio je Alfréd Hajós iz Mađarske. Paul Masson iz Francuske osvojio je tri od šest biciklističkih utrka.

Na Olimpijskim igrama 1896. održan je prvi maraton. Utrka, koju je osmislio Francuz Michel Bréal, slijedila je legendarnu rutu Pheidippidesa, treniranog trkača za kojeg se vjeruje da je poslan s Marathonske ravnice u Atenu da objavi poraz perzijske vojske 490. godine prije Krista. Utrka je postala vrhunac Igara, a pobijedio ju je Spyridon Louis, Grk čija je pobjeda priskrbila trajno divljenje njegove nacije.