Zbornik radova u čast hrvatskom jezikoslovcu akademiku Stjepanu Babiću "Čuvar hrvatskoga jezika", koji je uredio Mario Grčević, predstavljen je u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. 

O akademiku Babiću i zborniku govorili su tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU akademik Ranko Matasović, predstojnik Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marko Tadić, pročelnica Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Ivana Kresnik i filologinja Zrinka Jelaska.

Prof. Babić je doista bio čuvar hrvatskoga jezika u vrijeme kad to nije bilo politički oportuno, napomenuo je akademik Matasović i dodao kako se Babić usudio zastupati samostalnost, samosvojnost i posebnost hrvatskoga jezika.

Naglasio je kako je Babić u polemici sa svojim prijateljem Daliborom Brozovićem prvi rekao da je hrvatski poseban standardni slavenski jezik, čak i po kriterijima standardnosti koje je predložio Brozović.

Ocijenio je da je Babić bio i veliki dobročinitelj hrvatskoga jezika jer mu je darovao mnoge svoje kapitalne radove, među kojima se posebno ističe njegova Tvorba riječi, koja je "zacijelo najbolja Tvorba" bilo kojeg slavenskog jezika. Po Matasovićevim riječima Babić je sa suradnicima Finkom i Mogušem autor i najboljega hrvatskog pravopisa.

Smatra kako je Babić i u jezičnom savjetništvu pisao sjajne studije u kojima je objasnio pojedine riječi, izraze i konstrukcije  te dokazao kako je hrvatski standard rezultat hrvatske uporabe, a ne nasilja nekog vijeća mudraca.

Ulogu Stjepana Babića u hrvatskom jezikoslovlju Tadić je ocijenio nezaobilaznom i dubokom. Ne iznenađuje broj priloga većim brojem filoloških tema koje su prihvaćene u ovom zborniku, rekao je Tadić i dodao da je tim temama poveznica uvijek hrvatski jezik i doprinosi Stjepana Babića njegovu proučavanju.

U zborniku su, naglasio je, 22 znanstvena rada s područja filologije, većina ih je jezikoslovna. Jedan je rad napisan na slovenskom, a ostali su na hrvatskom jeziku, rekao je Tadić i dodao kako je šest autora radova iz inozemstva.

Jedan od radova, napomenuo je, izravno je povezan s akademikom Babićem, dva su biografska pregleda i jedna iscrpna bibliografija. Četiri rada temama svojih priloga vezuju se za razne vidove Babićevih istraživačkih interesa - jezično normiranje i njegova povijest, jezik hrvatskih književnika i tvorba riječi, dodao je Tadić.

U zborniku su objavljeni prilozi Mislava Ježića, Sande Ham, Leopolda Auburgera, Artura Bagdasarova, Nataše Bašić, Petra Bašića, Stjepana Damjanovića, Gorana Filipija, Anđele Frančić, Marija Grčevića, Vinka Grubišića, Zrinke Jelaska, Ljubice Josić, Ivane Kresnik, Mile Mamića, Ranka Matasovića, Zvonka Pandžića, Nede Pintarić, Dubravke Sesar, Marije Turk, Sande Lucije Udier i Nine Žavbi.