Izložba „Atelijeri Žitnjak – Od periferije do centra“, otvorena u četvrtak u Galeriji Klovićevi dvori, sa stotinjak radova u svim medijima podsjeća na umjetnike kojima su u proteklih 20-tak godina u tom prostoru stvarali, razmjenjivali ideje, surađivali, ugošćavali druge umjetnike.

Za predstavljanje atelijera koji su bili i mjesto druženja umjetnika odabrana su djela nastala u polju slikarstva, mozaika, videoprojekcije, skulpture, instalacije, grafike i fotografije, koja pokazuju svu raznolikost izričaja nastalog u tom prostoru.

Umjetničku organizaciju Atelijeri Žitnjak osnovali su 2004. godine umjetnici kojima su od Grada Zagreba dodijeljeni atelijeri u sastavu stare osnovne škole na Žitnjaku, odnosno trinaest bivših učionica koje su preuredili i zajednički koristili. Već iduće godine osnovana je Galerija AŽ, u kojoj se održalo više stotina izložaba, performansa, predavanja, razgovora i drugih kulturnih događanja.

"Umjetnici te prostore nisu koristili samo za svoj kreativni rad i stvaranje, nego su ondje vrlo brzo uspostavili i galerijski program, zahvaljujući voditeljima Galerije AŽ. Uvijek je  bitno ostvariti komunikaciju s potencijalnom publikom, a oni su to uspjeli", istaknula je autorica izložbe Koraljka Jurčec Kos.

U tom je prostoru ostvaren i rezidencijalni program, u okviru kojega je gostujućim umjetnicima iz cijelog svijeta omogućeno da tamo žive i zajedno s domaćinima stvaraju, a važan im je bio i edukativni program.

"Utemeljena je početnica likovne kritike, dolazili su studenti povijesti umjetnosti i stvoreno je jako kreativno i poticajno polje za razne modele primjene znanja i umjetnosti", dodala je Jurčec Kos.

Radovi umjetnika izloženi su u sobama na prvom katu Klovićevih dvora, u rasporedu sličnom kao u Atelijerima Žitnjak, dok se u prostoru hodnika dočaralo vrijeme uz pomoć fotografija na kojima su zabilježena mnoga druženja u tom prostoru.

Korkut: Nismo mislili da će Atelijeri Žitnjak biti tako uspješni

Predsjednik umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak Alem Korkut podsjetio je kako je prostor na Žitnjaku u početku njihovog djelovanja bio zapušten i napušten, ispred same zgrade bio je makadam, dok se do danas ipak dosta toga u okolici i izgradilo.

"Nismo imali nikakva očekivanja niti smo mislili da će Atelijeri Žitnjak biti tako uspješni, no kada se podvuče crta ispod tih dvadeset godina možemo reći da smo pojedinačno i skupno napravili veliku stvar", naglasio je.

Kako je dodao, mnogi od umjetnika napravili su uspješne karijere, neki od njih predstavljali Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu, a ugostili su i jednu Nobelovku, književnicu Olgu Tokarczuk u sklopu Festivala europske kratke priče.
Jedna od predstavljenih umjetnica, Antonija Balić, prisjetila se kako su prostori na Žitnjaku u početku roh bau i tek ih je trebalo urediti, pa su se se svi zajedno prilikom adaptacije puno družili, postavljali sami laminate i radili sve što je trebalo.

"Vladala je atmosfera zajedništva i brzo smo došli na ideju da osnujemo Atelijere Žitnjak. Radovi koje sam napravila u tih pet, šest godina koliko sam bila tamo uvelike su obilježili moj rad", ustvrdila je.

Među umjetnicima na izložbi su Marko Ambroš, Antonija Balić, Neven Bilić, Boris Cvjetanović, Hamo Čavrk, Boris Greiner,  Dražen Grubišić, Alem Korkut, Dora Kovačević, Vladimir Meglić, Kata Mijatović, Hrvoje Mitrov, Zoran Pavelić, Predrag Pavić, Vesna Pokas, Frane Rogić, Hrvoje Šercar, Nikola Šimunić, Mirjana Vodopija, Fedor Vučemilović i Vlasta Žanić. 

S obzirom na izmještenost atelijera prvi sudionici okupljanja na Žitnjaku fokusirali su se na revitalizaciju tzv. urbanih periferija i industrijskih zona, pa je i  naslov izložbe inspiriran intervencijom Zorana Pavelića iznad ulaza gdje piše kako je to 'Centar periferije'.  Povezivanjem kulturnih institucija iz centra i s periferije želi se ukazati na vrijednost suradnje i djelovanja u kolektivu.

"Od periferije do centra“ druga je u ciklusu izložbi Galerije Klovićevi dvori o zagrebačkim atelijerima kao prostorima kreacije u kojima su nastali neki od najboljih radova hrvatske umjetnosti od druge polovice 20. stoljeća do danas. Prva izložba bila je prošlogodišnja "Atelijeri Medulićeva - Sjećanje na zaborav“, koja je okupila je 185 djela šesnaestero umjetnika.

Izložba će biti otvorena do 19. siječnja.