Knjiga kao luksuz ili kao navika: Koliko Hrvata doista čita i kakve su nam čitateljske navike?
- Kodex
- 16 studenoga 2026
- 2 minute
U vrijeme kada su nam informacije udaljene tek jedan dodir zaslona, a kratki videozapisi i društvene mreže diktiraju tempo slobodnog vremena, knjiga se često bori za svoju publiku. Ipak, najnoviji podaci o čitanosti u Hrvatskoj za 2026. godinu donose ohrabrujuće vijesti jer nakon nekoliko godina stagnacije i pada, interes za knjigom ponovno raste, iako više od polovice građana i dalje ne uzima knjigu u ruke.
Koliko Hrvata zapravo čita, tko su najvjerniji čitatelji i koje žanrove najradije biramo?
Brojke koje bude optimizam, ali i pozivaju na oprez
Prema velikom nacionalnom istraživanju o čitateljskim navikama i kupnji knjiga u Hrvatskoj za 2026. godinu (provedenom u povodu Noći knjige), 44 posto građana pročitalo je barem jednu knjigu u proteklih godinu dana.
Iako to znači da 56 posto stanovništva u godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu, riječ je o osjetnom skoku u odnosu na 2025. godinu, kada je knjigu čitalo 37 posto građana. Time se čitanost u Hrvatskoj ponovno vratila na razine zabilježene tijekom 2020. i 2021. godine.
Tko najviše čita u Hrvatskoj?
Istraživanje jasno pokazuje da čitateljske navike u velikoj mjeri ovise o obrazovanju, spolu, prihodima i mjestu stanovanja:
Žene čitaju znatno više od muškaraca: Barem jednu knjigu godišnje pročita 51 posto žena, dok je kod muškaraca taj postotak osjetno niži.
Obrazovanje kao ključni faktor: Među visokoobrazovanim građanima čita čak 66 posto ispitanika.
Regionalne razlike: Najviše se čita u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (59 %) te u Zagrebu i okolici (51 %).
Uloga knjižnica: Iako kupnja ostaje najčešći način dolaska do knjige (46 %), čak 40 posto čitatelja knjige posuđuje u knjižnicama, koje su posebno važne mladima do 25 godina.
Što najviše volimo čitati i kupovati?
Kada uzmu knjigu u ruke, hrvatski čitatelji najradije posežu za pričama koje ih opuštaju ili informiraju:
Najčitaniji i najprodavaniji žanr (39 % udjela u kupnji) je beletristika, a najčešće ga biraju žene. Publicistika i biografije privlače oko trećinu čitatelja, osobito muškarce i stariju populaciju. Dječje knjige i slikovnice bilježe snažan rast kupnje i čitanja, osobito među roditeljima u dobi od 36 do 45 godina. Stručnu literaturu i priručnike čita oko četvrtina populacije, uz rast interesa za praktične priručnike.

Zanimljiv je i podatak o digitalnim formatima: unatoč sveopćoj digitalizaciji, e-knjige u Hrvatskoj čita tek 9 posto građana (najviše mladi od 16 do 25 godina), dok tiskana knjiga i dalje uvjerljivo drži primat. S druge strane, čitanje tekstova i vijesti na internetu (portali, blogovi, online novine) doseglo je čak 77 posto populacije.
Zašto više od polovice građana ne čita?
Među onima koji ne kupuju i ne čitaju knjige, najčešći razlog i dalje je manjak interesa (49 %), no ohrabruje podatak da taj postotak iz godine u godinu pada (prije dvije godine iznosio je preko 60 %). Drugi česti razlozi su nedostatak slobodnog vremena te cijene novih izdanja u knjižarama, zbog čega građani sve češće posjećuju sajmove knjiga poput Interlibera i lokalne knjižnice.
Hrvatska možda još uvijek zaostaje za europskim rekorderima poput skandinavskih zemalja, no trendovi pokazuju da knjiga nipošto nije izgubila bitku s ekranima. Rast čitanosti, sve veća posjećenost sajmova i književnih manifestacija te činjenica da roditelji sve više čitaju najmlađima potvrđuju da ljubav prema pisanoj riječi i dalje živi i samo joj ponekad treba dati malo vremena i prostora u užurbanoj svakodnevici.
Povezane vijesti
Mikrokozmosi umjetnika kroz izložbe i performanse na Sajmu knjige u Istri
- 11 studenoga 2024
- 2 minute

