Hrvatski audiovizualni centar objavio je odluke o raspodjeli sredstava prema Javnom pozivu za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u više kategorija, među kojima su i one za dugometražne igrane i dokumentarne filmove.

Za kategoriju debitantskih dugometražnih igranih i dugometražnih igranih filmova u prvom roku odlučivanja pristigle su 34 prijave, a sredstva su odobrena za tri projekta u ukupnom iznosu od  3.18 milijuna eura. Posebno su se istaknula tri projekta, od kojih dva debitantska.

Scenarij "Dvije male noćne more” Nađe Petrović i Nebojše Slijepčevića, kojemu je to dugometražni redateljski prvijenac, adaptacija je romana "Črna mati zemla" Kristijana Novaka, u kojoj se izmjenjuju prizori prošlosti i sadašnjosti dok glavni protagonist, ujedno i antagonist, slojevito otkriva potisnute traume iz djetinjstva. Filmu je odobreno sufinanciranje s 1.2 milijuna eura.

S 900 tisuća eura sufinancirat će se projekt "Povijest bolesti" debitanta Davida Gaše, opisan kao crnohumorna ansambl-drama smještena u javnu bolnicu tijekom jednoga dana i noći koja prati paralelne putanje pacijenta na pretragama, preopterećenog kirurga i administracije koja zapinje u vlastitim regulama.

"Tajna ribljeg oka" (1.08 milijuna eura) dječji je detektivski film utemeljen na školskoj lektiri književnika i scenarista Hrvoja Kovačevića, u režiji Gorana Kulenovića, o maštovitom 10-godišnjaku i njegovoj nevoljkoj pomagačici koji nastoje spriječiti krađu slike za koju baka tvrdi da je izgubljeni Van Gogh.

"Ovi filmovi zorno pokazuju kako suvremeni hrvatski autori spajaju društveno relevantne teme s hrabrim žanrovskim pristupom i jasnim narativnim fokusom, a istodobno nose tržišni i fes0valski potencijal”, obrazložili su svoj prijedlog umjetnički savjetnici te kategorije Branko Schmidt, Sandra Antolić i Ira Cecić.

Po njihovim riječima, premda su žanrovski jako raznoliki, većina projekata usredotočena je na pojedinca na društvenom rubu koji se suočen s ratnim naslijeđem, tranzicijskim lomovima ili (post)migracijskim pritiskom nastoji izboriti za vlastiti glas, dom ili istinu.

"Autori teme obrađuju kroz žanrovske i hibridne forme – od trilera i horora do dječje pustolovine – čineći ih publici pristupačnijima i dramaturški svježijima”, ocijenili su.

Dokumentarni projekti - od osobnih do društveno relevantnih priča 

U kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma bilo je prijavljeno 18 projekata, s financijskom potporom od 340 tisuća eura za njih sedam.

To su "Bardo – jedna postcovid priča" Branka Ištvančića, vrlo osobni film u kojemu autor svjedoči o svojem oboljenju i suočavanju s mogućom smrti, "Heroine domovinskog rata – različite” Irene Ščurić koji donosi tri priče veteranki Domovinskog rata koje su se borile ravnopravno rame uz rame muškarcima te "Iz ničega u ništa” Ivana Perića, svojevrsni mockumentary smješten u ljetnoj sezoni malo prometno zagušeno turističko mjesto, što bi možda riješila cesta koja se gradi već 50 godina.

U istoj kategoriji su projekti "Kolo” Bojana Mrđenovića, priča o sedmero posve različitih ljudi koje povezuje opeka, a da toga nisu ni svjesni, "Ljubavna priča” Ivone Juka smještena u svakodnevicu skladne i ljubavlju ispunjene istospolne obitelji, "Olimbi – Majka Hrabrost” Karla Mlinara o Albanki oboljeloj od HIV-a koji je njoj i djeci prenio suprug ne znajući da ga ima te "Ukrajinska ljepota” Darija Juričana koji donosi priču o tome kako rat u Ukrajini utječe na svakodnevni živo, kontrapunkt ljepote naspram užasa rata.

"Svaki od odobrenih projekta u sebi nosi određeni posebni pristup svojim tematikama, koje bez obzira na okolnosti u kojima su nastajale društveno su relevantne. Vjerujem da u njima ima jasnog autorskog stava i vizije kako pred svoju publiku donijeti važan dokumentarni film”, ustvrdio je umjetničkog savjetnik te kategorije Robert Tomić Zuber.

Hrvatsko audiovizualno vijeće odluku o raspodjeli sredstava donijelo je po prijedlozima Umjetničkog vijeća, a popis odobrenih u svim kategorijama nalazi se na stranicama HAVC-a.