Dok prosječni građani u trenucima inflacije i ekonomske nesigurnosti pokušavaju zaštititi svoju ušteđevinu oročavanjem novca u bankama ili kupnjom kućanskih potrepština prije ponovnog poskupljenja, najbogatiji pojedinci i obitelji na svijetu povlače potpuno drukčije poteze. Oni tiho i sustavno kupuju - fizikalno zlato. No, radi li se tu o staromodnoj navici, špekulaciji ili duboko promišljenoj financijskoj strategiji kojom se bogatstvo prenosi s generacije na generaciju?

Da bismo razumjeli zašto bogati kupuju zlato dok se "obični ljudi" bore sa sačuvanjem kupovne moći, valja uočiti osnovnu razliku u načinu na koji razmišljaju o novcu:

Prosječan građanin primarno razmišlja o likvidnosti i tekućoj potrošnji. Novac drži u papiru (eurima, dolarima) na tekućem ili štednom računu jer mu treba za mjesečne troškove i siguran je da je dostupan odmah. No, papirnati novac pod utjecajem inflacije konstantno gubi kupovnu moć.

Bogati pojedinci (High-Net-Worth Individuals) razmišljaju o očuvanju realne vrijednosti i zaštiti od sistemskog rizika. Za njih zlato nije investicija koja služi za brzo bogaćenje, već "financijsko osiguranje" u slučaju sloma tržišta, rata ili pada vrijednosti papirnatih valuta.

TRI RAZLOGA ZAŠTO BOGATI ULAŽU U ZLATO

Zlato nema "rizik druge strane" (Counterparty Risk)

Kada novac držite u banci, vi ste zapravo vjerovnik te banke. Ako banka propadne ili država uvede restrikcije na podizanje gotovine, vaš novac postaje nedostupan. Fizikalno zlato u polugama nema izdavača - ono ne ovisi o stabilnosti niti jedne vlade, banke ili korporacije.

Povijesni dokaz očuvanja kupovne moći

Papirnate valute kroz povijest gube vrijednost ili potpuno nestaju. Prije sto godina za jednu finu uncu zlata moglo se kupiti vrhunsko muško odijelo i sat; danas, stoljeće i nekoliko monetarnih reformi kasnije, za istu uncu zlata i dalje možete kupiti vrhunsko odijelo i sat. S papirnatim novcem iz tog doba danas ne biste mogli kupiti ni žvakaću gumu.

Porezne pogodnosti i privatnost

U većini zemalja Europske unije pa tako i u Hrvatskoj, kupnja investicijskog zlata (poluga i zlatnika visoke čistoće) potpuno je oslobođena PDV-a, a pri prodaji se ne plaća ni porez na kapitalnu dobit. To ga čini jednim od najefikasnijih financijskih instrumenata za prijenos imovine.

ŠTO OBIČNI LJUDI MOGU NAUČITI IZ OVOGA?

Stručnjaci ne savjetuju ulaganje sve ušteđevine u zlato. No financijsko pravilo koje bogati primjenjuju stoljećima glasi: između 5 % i 15 % ukupne imovine valja držati u fizikalnom zlatu.

Dok novac na računu služi za svakodnevni život i izvanredne tekuće troškove, zlato predstavlja "sigurnosni padobran" koji jamči da vaša dugogodišnja muka i ušteđevina neće nestati preko noći pod valom inflacije ili nepredviđenih ekonomskih kriza.