Europska unija je značajno smanjila svoju ovisnost o ruskom plinu od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Udio ruskog plina u ukupnim uvozima plina EU-a pao je sa 45% u 2021. na 19% u 2024. godini, javlja BBC. Ukupno gledano, Rusija je sada odgovorna za manje od 19% ukupnih uvoza plina u EU, uključujući cjevovodni plin i ukapljeni zemni plin (LNG).

Ova dramatična promjena rezultat je koordiniranih napora EU-a kroz REPowerEU plan, pokrenut u svibnju 2022. godine sa ciljem smanjenja ovisnosti o ruskoj energiji. Unatoč ovom napretku, EU i dalje uvozi značajne količine ruskog plina, uglavnom preko TurkStream cjevovoda i LNG-a, dodaje Reuters.

Može li EU preživjeti bez ruskog plina? Odgovor je da - EU može i već je dokazala da može funkcionirati bez većine ruskog plina. Ovu tvrdnju podupiru sljedeći dokazi:

Uspješno diversificiranje

EU je već uspješno zamijenila najveći dio ruskog plina alternativnim izvorima. Norveška je postala najveći dobavljač plina EU-u, osiguravajući preko 33% svih uvoza plina u 2024. godini. Ostali važni dobavljači uključuju Sjedinjene Države, Alžir, Katar, Ujedinjeno Kraljevstvo i Azerbajdžan.

Povećana LNG infrastruktura

EU je značajno proširila svoju LNG infrastrukturu, s kapacitetom uvoza koji je porastao za 22% između 2021. i 2023. godine. U 2024. godini, 46% europskih LNG uvoza dolazilo je iz SAD-a, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodne godine.

Smanjena potrošnja plina

Ukupna potrošnja plina u EU smanjila se za 20% između 2021. i 2024. godine zahvaljujući politikama smanjenja potrošnje i rastućem korištenju obnovljivih izvora energije.

EU je razvila sveobuhvatan pristup zamjeni ruskog plina kroz nekoliko ključnih strategija:

1. Povećani uvoz LNG-a

Sjedinjene Države su postale najveći dobavljač LNG-a EU-u, osiguravajući gotovo 45% ukupnih LNG uvoza, javlja euronews.com. Ostali važni dobavljači LNG-a uključuju Katar (10.8%), Alžir (11%) i Norvešku (5%).

2. Norveški cjevovodni plin

Norveška je dramatično povećala svoju proizvodnju, postajući najveći dobavljač plina EU-u s preko 33% tržišnog udjela. Norveški plin transportira se kroz opsežnu mrežu cjevovoda dugačku 8,600 kilometara.

3. Obnova cjevovoda i infrastrukture

Baltički cjevovod (Baltic Pipe), koji je postao operativan 2022. godine, omogućuje transport do 10 milijardi kubnih metara plina godišnje iz Norveške u Poljsku i Dansku. Ovaj projekt značajno povećava energetsku sigurnost Srednje i Istočne Europe.

4. Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije dostigli su rekordnih 47% ukupne proizvodnje električne energije EU-a u 2024. godini, što predstavlja dramatičan skok s 34% u 2019. godini. Solarna energija je 2024. godine po prvi put nadmašila ugljen u proizvodnji električne energije.

5. Toplinske pumpe

EU je postavila cilj ugradnje 30 milijuna toplinskih pumpi do 2030. godine kao dio REPowerEU plana. Toplinske pumpe mogu značajno smanjiti potrošnju plina za grijanje, jer su mnogo efikasnija tehnologija od kotlova na fosilna goriva.

6. Vodovod (buduća tehnologija)

EU razvija vodikovu strategiju sa ciljem proizvodnje 10 milijuna tona i uvoza 10 milijuna tona vodika do 2030. godine. Do 2050. godine, obnovljivi vodovod trebao bi pokriti oko 10% energetskih potreba EU-a.

Budući izgledi

EU je postavila ambiciozan cilj potpunog ukidanja uvoza ruske energije do kraja 2027. godine. Ovaj plan uključuje:

- Zabranu svih uvoza ruskog cjevovodnog plina i LNG-a od 1. siječnja 2026. godine
- Postupno ukidanje postojećih dugotrajnih ugovora do 1. siječnja 2028. godine

Unatoč napretku, EU se suočava s nekoliko izazova:

- Povećanje cijena plina za 59% u 2024. godini
- Rizik od preinvestiranja u LNG infrastrukturu koja bi mogla biti nedovoljno iskorištena
- Različite razine ovisnosti među državama članicama, posebno u srednjoj i istočnoj Europi

EU je već dokazala da može značajno smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i može potpuno preživjeti bez njega. Kombinacija povećanih LNG uvoza (uglavnom iz SAD-a), norveškog cjevovodnog plina, brzog razvoja obnovljivih izvora energije i smanjene potrošnje već je omogućila EU-u da smanji udio ruskog plina s 45% na 19% u samo tri godine.

Ključ uspjeha leži u nastavku diversifikacije izvora energije, ubrzanom razvoju obnovljivih izvora energije i poboljšanju energetske efikasnosti. S planiranim ukintvanjem svih uvoza ruske energije do 2027. godine, EU je na dobrom putu da postigne potpunu energetsku neovisnost od Rusije, povećavajući pritom svoju energetsku sigurnost i održivost.