Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih ekonomskih izazova našeg vremena, s dalekosežnim financijskim posljedicama koje već sada utječu na globalno gospodarstvo. Prema najnovijim istraživanjima, ekonomski gubici od klimatskih promjena već su značajni i dramatično će se povećati u nadolazećim desetljećima.

Svjetsko gospodarstvo već je obvezano na smanjenje prihoda od 19% do 2050. godine zbog klimatskih promjena, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature. Godišnja šteta procijenjena je na 38 bilijuna dolara, što je više nego dvostruko veći iznos od ukupnog godišnjeg BDP-a cijele Europske unije.

Prema prognozama OECD-a, kombiniran učinak odabranih klimatskih utjecaja na globalni godišnji BDP projektiran je da će porasti na razine od 1,0% do 3,3% do 2060. godine, s centralnom prognozom od 2%. Još alarmantnije, Swiss Re Institut upozorava da bi klimatske promjene mogle obrisati do 18% BDP-a svjetskog gospodarstva do 2050. godine ako se globalne temperature povećaju za 3,2°C.

Poljoprivreda

Poljoprivredni sektor jedan je od najugroženijih klimatskim promjenama. Klimatske promjene mijenjaju produktivnost, troškove proizvodnje te dostupnost resursa i tržišne cijene, s posljedicama na blagostanje, siromaštvo i sigurnost hrane. Sektor je odgovoran za oko 17% globalnih emisija stakleničkih plinova, što ga čini i uzrokom i žrtvom klimatskih promjena.

Turizam

Turistička industrija, koja čini oko 9% globalnog BDP-a i stvara više od 6 bilijuna dolara prihoda godišnje, suočava se s ozbiljnim prijetnjama. Grčka je morala evakuirati više od 2000 turista zbog šumskih požara, dok je Atena zatvorila svoju glavnu turističku atrakciju zbog temperature od 45°C. Studija karipskih zemalja pokazuje da povećanje klimatske ranjivosti za deset postotnih bodova rezultira smanjenjem turističkih prihoda za devet postotnih bodova.

Infrastruktura

Klimatske promjene predstavljaju značajnu prijetnju globalnoj infrastrukturi. Globalni troškovi štete od poplava zbog porasta razine mora mogli bi narasti na 14 bilijuna dolara godišnje do 2100. godine za medijan porasta razine mora od 0,86 metara. U Engleskoj i Walesu, godišnji troškovi štete od poplava procjenjuju se na 1 milijardu funti, s mogućim povećanjem na 27 milijardi funti do 2080. godine.

Ekstremni vremenski događaji

Od 2014. do 2023. godine, gotovo 4000 zabilježenih ekstremnih vremenskih događaja rezultiralo je kumulativnim gubicima za globalno gospodarstvo od najmanje 2 bilijuna dolara. Morgan Stanley procjenjuje da su klimatske katastrofe koštale Sjevernu Ameriku 415 milijardi dolara u posljednje tri godine .

Zdravstveni troškovi

Klimatske promjene značajno povećavaju troškove zdravstvene skrbi. U Europskoj uniji, broj bolničkih prijema zbog vrućine, dehidracije i pogoršanja kroničnih stanja porastao je za 14% tijekom prošlog desetljeća. NHS u Velikoj Britaniji dodijelio je dodatnih 200 milijuna funti za pripremljenost na bolesti povezane s klimom tijekom sljedećih triju godina.

Utjecaj na produktivnost rada

Klimatske promjene negativno utječu na produktivnost rada, osobito u industrijama poput građevinarstva i poljoprivrede gdje su radnici izloženi vanjskim uvjetima. Visoke temperature smanjuju izdržljivost i efikasnost rada, dok niske temperature ograničavaju fleksibilnost udova. Studije pokazuju obrnutu U-oblik povezanost između temperature i produktivnosti .

Regionalne razlike

Ekonomski utjecaji klimatskih promjena značajno variraju među regijama. Negativne ekonomske posljedice posebno su velike u južnoj i jugoistočnoj Aziji, dok će druge regije biti manje pogođene, a u nekim slučajevima će imati koristi zbog prilagodbi međunarodne trgovine. Najranjivije regije uključuju južnu Aziju, jugoistočnu Aziju, sjevernu Afriku i subsaharsku Afriku.

Troškovi osiguranja

Porast učestalosti i ozbiljnosti ekstremnih vremenskih događaja dovodi do povećanja troškova osiguranja. Između 2014. i 2023. godine zabilježeno je rekordnih 183 milijarde dolara katastrofalnih događaja. Cilj kućnog osiguranja je zaštita financijskih interesa vlasnika prenošenjem značajnog dijela financijskog rizika s vlasnika na osiguravatelje, ali povećani troškovi i učestalost prirodnih katastrofa dovode do rasta premija.

Ekonomski utjecaj klimatskih promjena već je stvarnost, a ne buduća prijetnja. S procijenjenim godišnjim gubicima od 38 bilijuna dolara do 2050. godine i mogućim gubitkom do 18% globalnog BDP-a, klimatske promjene predstavljaju sistemski rizik koji zahtijeva hitno djelovanje. Iako postoje mogućnosti prilagodbe, troškovi nedjelovanja daleko nadmašuju troškove ublažavanja globalnog zagrijavanja i zadržavanja porasta temperature na 2°C iznad predindustrijskih razina.