Manje grama, ista cijena: Kako nas "shrinkflacija" tiho udara po džepu
- Redakcija
- Danas, 07:38
- 2 minute
Dok se službene stope inflacije polako smiruju, na policama trgovina odvija se proces koji statistika često previđa. Jeste li primijetili da vaša omiljena čokolada više nema 100 grama ili da je pakiranje čipsa poluprazno? Dobrodošli u svijet shrinkflacije – suptilne strategije kojom proizvođači čuvaju svoje marže, dok potrošači dobivaju manje za svoj novac.
U ekonomiji postoji termin koji potrošači mrze više od samog poskupljenja: shrinkflacija (kovanica engleskih riječi shrink – skupiti se i inflation – inflacija). To je fenomen gdje cijena proizvoda ostaje ista, ali se njegova količina, težina ili volumen smanjuju.
Psihologija iza „skrivenog“ poskupljenja
Psihološka istraživanja pokazuju da su potrošači daleko osjetljiviji na rast cijene nego na promjenu neto težine. Proizvođači znaju da će kupac odmah primijetiti ako kava s 2,50 € skoči na 3,00 €, ali rijetko tko će u žurbi provjeriti je li pakiranje od 200 grama preko noći postalo pakiranje od 180 grama.
Najčešće žrtve shrinkflacije
Ovaj trend najprisutniji je u prehrambenoj industriji i higijenskim potrepštinama:
Slatkiši: Čokolade od 80g koje izgledaju kao one od 100g zahvaljujući dubljim utorima.
Grickalice: Povećanje količine zraka u vrećicama čipsa (tzv. slack fill).
Mliječni proizvodi: Jogurti u čašicama koje su vizualno identične starima, ali s blago uvučenim dnom.
Sredstva za čišćenje: Koncentriranije formule koje omogućuju manja pakiranja uz istu cijenu, iako se često troše istom brzinom.
Je li to legalno?
Kratak odgovor je – da. Sve dok je neto težina točno navedena na ambalaži, proizvođači ne krše zakon. Međutim, etička strana priče je upitna. Kupci se osjećaju prevarenima jer se ambalaža namjerno dizajnira tako da vizualno sugerira veću količinu nego što je stvarno unutra.
Kako se zaštititi?
Jedini pravi način borbe protiv shrinkflacije je obraćanje pažnje na cijenu po jedinici mjere (kilogramu ili litri). Trgovci su po zakonu obvezni istaknuti tu cijenu manjim brojkama na polici. To je jedini objektivan pokazatelj isplati li se proizvod kupiti ili je postao preskup luksuz u malom pakiranju.
Zaključak: Dok god budemo kupovali „očima“, a ne čitanjem deklaracija, shrinkflacija će ostati omiljeni alat industrije. Sljedeći put kad posegnete za policu, ne gledajte samo cijenu, pogledajte i gramažu. Možda ćete se iznenaditi koliko je zapravo poskupio vaš „povoljni“ doručak.
Ako imate priču javite se na urednik@kodex.hr.

