Državni bankrot nije samo teorijska mogućnost već realnost s kojom se zemlje suočavaju kada više ne mogu podmiriti svoje financijske obveze. Ovaj fenomen donosi teške posljedice za stanovništvo, gospodarstvo i međunarodne odnose.

Državni bankrot nastaje kada vlada više ne može otplatiti svoje dugove u cijelosti ili djelomično. Za razliku od bankrota poduzeća, državi se ne može oduzeti imovina u klasičnom smislu, već proces uključuje pregovore s vjerovnicima o restrukturiranju ili otpisu duga.

Glavni uzroci državnog bankrota uključuju trajnu neravnotežu između državnih prihoda i rashoda, visoke vojne troškove, loše gospodarstvo, prekomjernu socijalnu zaštitu, velike izdatke za spašavanje banaka ili promjene režima nakon ratova.

Posljedice za stanovništvo i gospodarstvo

Kada država bankrotira, građani trpe najteže posljedice. Život se dramatično mijenja - državni službenici primaju manje plaće, mirovine se smanjuju ili prestaju isplaćivati, zdravstvene usluge i školovanje postaju plaćene. Inflacija divlje raste, valuta gubi vrijednost, a nesigurnost može dovesti do socijalnih nemira i anarhije.

Vjerovnici, bilo domaći ili strani, gube značajan dio svojih potraživanja. Tijekom argentinske krize 2001.-2002., vjerovnici su izgubili do 75% posuđenih sredstava.

Grčka (2012.-2015.)

Grčka je tehnički bankrotirala 2012. s dugom od 138 milijardi dolara, što je tada bio najveći državni bankrot u povijesti. Usprkos tehničkom bankrotu, Grčka se izvukla zahvaljujući pomoći eurozone, ali uz cijenu strogih mjera štednje i reformi.
 
Libanon (od 2019.)

Libanon prolazi kroz jednu od najgorih financijskih kriza od 19. stoljeća. Valuta je devalvirana preko 98% između 2023. i 2024., s inflacijom od 221,3% u 2023. godini. Javne usluge su kolabirale - građani imaju struju samo sat vremena dnevno, a 80% od sedam milijuna stanovnika živi ispod granice siromaštva.

Šri Lanka (2022.)

Šri Lanka je u travnju 2022. objavila prvi suvereni bankrot u svojoj povijesti. Zemlja s dugom od preko 50 milijardi dolara suočila se s nestašicom goriva, lijekova i hrane. Inflacija je dosegnula 50%, dok su se školovanje i rad obavljali od kuće zbog nedostatka energije.

Argentina (2001.)

Argentina je bankrotirala s dugom od 95 milijardi dolara u studenome 2001.. Zemlja je "za par desetaka centi prodala dug" kako bi poboljšala svoju poziciju tijekom latinoameričke financijske krize.

Rizične zemlje danas

Prema istraživanju iz 2015., čak 24 zemlje suočavaju se s krizom potencijalnog bankrota, uključujući Hrvatsku, Crnu Goru, Portugal, Španjolsku, Ukrajinu i Libanon. Dodatnih 14 država približava se bankrotu.

Globalno postoji oko 200 bilijuna dolara duga, što znači da je svaki čovjek na Zemlji teoretski dužan oko 28.000 dolara. Omjer duga svih ekonomija prema BDP-u dosegnuo je povijesni rekord od 286%.

Državni bankrot predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti ne samo pojedine zemlje već i globalnog financijskog sustava. Učeći iz suvremenih primjera, jasno je da prevencija kroz odgovorno fiskalno upravljanje ostaje najbolja zaštita od ovakvih katastrofalnih scenarija.