Jeste li se ikada zapitali u kojoj europskoj zemlji ljudi mjesečno "sprže" najviše novca na život, kupovinu, hranu i zabavu? Dok se u većini zemalja vodi borba s troškovima života i oprezno gleda na svaki euro, na vrhu europske ljestvice po potrošnji nalaze se nacije čiji građani imaju kupovnu moć o kojoj ostatak kontinenta može samo sanjati.

Službeni podaci Eurostata (mjereni kroz takozvanu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku u standardu kupovne moći) jasno pokazuju tko je europski "kralj potrošnje", a tko drži novčanik na čvrstom lancu.

1. Mjesto: Luksemburg - Prvak europske potrošnje
Uvjerljivi pobjednik među članicama Europske unije već je godinama Luksemburg. Njegovi građani u prosjeku troše čak 35% do 40% više od europskog prosjeka.

Zahvaljujući iznimno razvijenom financijskom sektoru i najvišim prosječnim plaćama u Europi (gdje minimalna plaća premašuje 2.500 eura), Luksemburžani si mogu priuštiti najveće izdatke za stanovanje, restorane, putovanja i automobile.

Opaska: Izvan samog okvira EU-a, jedina zemlja koja drži korak ili povremeno čak i pretekne Luksemburg po trošenju jest Švicarska, čiji stanovnici zbog iznimno visokog standarda (ali i astronomskih cijena) troše najviše novca po glavi stanovnika u Europi.

Tko čini samu špicu Europe?

Iza neprikosnovenog Luksemburga, na samom vrhu po količini potrošenog novca po stanovniku nalaze se:

Švicarska i Norveška (izvan EU) - Visoke plaće, ali i visoke cijene čine ih rekorderima.

Austrija - Građani Austrije troše oko 17% više od prosjeka EU-a.

Nizozemska i Danska - Bogate sjeverne ekonomije s iznimno visokom privatnom potrošnjom i jakom kupovnom moći.

Njemačka - Najveće europsko gospodarstvo drži se stabilno u samom vrhu s potrošnjom koja je oko 15% iznad prosjeka Unije.

Tko u Europi najviše troši, a tko najviše štedi?

Zanimljivo je pogledati i psihologiju trošenja. Podaci o stopi štednje pokazuju da najviše novca "sa strane" ostavljaju Nijemci, Šveđani i Nizozemci, koji unatoč velikoj potrošnji usput uštede i preko 15% svojih prihoda.

S druge strane, u zemljama južne i istočne Europe (poput Grčke ili Bugarske), građani potroše gotovo sve što zarade, ne zato što žive luksuzno, već zato što osnovni troškovi režija, hrane i stanovanja pojedu najveći dio njihovih kućnih budžeta.

Gdje je u svemu tome Hrvatska?

Hrvatska se prema podacima Eurostata po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku nalazi na oko 78% do 80% prosjeka Europske unije.

Iako po ukupnom BDP-u zaostajemo više, naša je potrošnja nešto bliža prosjeku EU-a. Glavni razlog za to leži u specifičnosti naše ekonomije: jaka turistička sezona, doznake iz inozemstva od naše dijaspore te činjenica da veliki broj građana u Hrvatskoj živi u vlastitim nekretninama (zbog čega trošak najma nije masovan kao na Zapadu) omogućuju Hrvatima da za potrošnju odvoje nešto više nego što bi se reklo samo po prosječnoj plaći.

Razlika između "trošenja" i "dobrog života"

Biti na vrhu liste po potrošnji ne znači nužno da stanovnici tih zemalja bezbrižno bacaju novac. U zemljama poput Švicarske ili Danske, potrošnja je visoka i zato što su osnovne usluge, od odlaska frizeru do obične kave u kafiću, višestruko skuplje nego u ostatku Europe.

Ipak, jedno je sigurno, stanovnik Luksemburga ili Züricha u svojoj košarici na kraju mjeseca donese znatno više od prosječnog Europljanina!