Deutsche Bahn je 2024. godinu zaključio s osjetno manjim gubitkom zahvaljujući pomoći vlade s troškovima održavanja infrastrukture i subvencioniranju karata u regionalnoj mreži.

Prihod grupe iznosio je lani 26,2 milijarde eura i zadržao se, više-manje, na razini 2023. godine.

Neto gubitak Deutsche Bahna smanjen je za 33 posto, na 1,8 milijardi eura.

Kad se isključe kamate i porezi, operativni gubitak gotovo se istopio, kliznuvši na 333 milijuna eura. U 2023. iznosio je 2,1 milijardu eura.

Bolji rezultat u 2024. rezultat je ponajprije državne pomoći s troškovima održavanja infrastrukture.

Uprava ističe i pozitivan rezultat DB Regionala zahvaljujući subvencioniranju cijena karata.

Bilancu je željezničkom prijevozniku u 2024. poboljšala i prodaja logističke podružnice DB Schenker danskom konkurentu DSV-u koja će biti finalizirana ove godine. Prihod od prodaje iznosit će oko 14,3 milijardi eura koji će biti usmjereni u smanjivanje duga od 30 milijardi eura.

Usprkos boljim rezultatima u 2024. Deutsche Bahn suočava se s najvećom krizom u trideset godina, od željezničke reforme iz 1994. kad je poprimila današnji oblik.

Na tu krizu upozorio je izvršni direktor Richard Lutz, naglasivši da Deutsche Bahn ne zadovoljava očekivanja klijenata na nekoliko ključnih područja.

Vlakovi su na dugim rutama kasnili najviše otkada je državno željezničko poduzeće osnovano, naglasio je Lutz, napominjući da je samo 62,5 posto odlazaka i dolazaka pratilo raspored i da je željeznička mreža zapuštena i preopterećena.

U 2024. Deutsche Bahn je pokrenuo projekt restrukturiranja koji bi trebao poboljšati infrastrukturu, željezničke usluge i profitabilnost, naveo je izvršni direktor, ustvrdivši da su prvi rezultati već vidljivi.

Deutsche Bahn prvi je puta uspio zaustaviti propadanje infrastrukture, što je donijelo zaokret u poslovanju, rekao je Lutz.

Zahvaljujući značajnom povećanju državne potpore kompanija je prošle godine uložila čak 18,2 milijarde eura, ponajviše u infrastrukturu, stoji u priopćenju.

U ovoj godini planiraju povećati bruto kapitalna ulaganja na više od 20 milijardi eura, uz pomoć države, a fokus će ponovo biti na infrastrukturi.

Procjenjuju da će im prihod ove godine premašiti 27 milijardi eura i da će ponovo poslovati u plusu. Neto dug trebao bi se smanjiti na 26 do 28 milijardi eura.