Hrvatska i Finska jedine su članice u Europskoj uniji u kojima rizik od siromaštva i socijalne isključenosti ne raste, rečeno je na Konferenciji visoke razine o Europskom jamstvu za djecu. Konferencija okuplja ministre, visoke dužnosnike, predstavnike institucija Europske unije, UNICEF-a, nacionalne koordinatore Jamstva za djecu te stručnjake iz država članica EU-a, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

Kako bi se prekinuo ciklus siromaštva i nepovoljnog položaja djece EU je pokrenula Europsko jamstvo za djecu koje pruža smjernice i alate članicama kako bi se zajamčilo da svako dijete u Europi, koje je izloženo riziku od siromaštva, ima pristup ključnim uslugama, rekla je regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i središnju Aziju Regina De Dominicis:

"Jedno od četvero djece u Europi je siromašno, a definicija siromaštva nije samo materijalno, već je multidisciplinarno. Opasnost danas raste zbog sukoba, migracija i novih prijetnji koje su, naravno, povezane s klimom. Vidimo da se rizici povećavaju posebno u razlici među skupinama."

Hrvatska se s tim dobro nosi, zaključila je De Dominicis.

"Hrvatska je vodeća zemlja po pitanju provedbe ovog projekta. Jedna je od prvih zemalja koja je u partnerstvu s UNICEF -om implementirala nekoliko modela integriranih usluga za najranjiviju djecu. Hrvatska je mjerilo za mnoge zemlje, posebno za one koje žele pristupiti u EU sa zapadnog Balkana. Hrvatska je primjer gdje drugi mogu učiti što treba učiniti."

Da smo u boljoj situaciji od ostatka Unije potvrđuju i brojke koje je iznijela pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić. Prenosi Media servis.

"Iako na razini Europe, unatoč svim tim dokumentima i mjerama, se povećao rizik od siromaštva djece s 22,3 na 24,2 posto, Hrvatska i Finska su jedne od zemalja koje bilježe smanjenje."

To ni ne čudi s obzirom na činjenicu da je Hrvatska bila i jedna od sedam članica u kojima je proveden pilot projekt. On se proveo na području Međimurske županije, a trajao je dvije godine.

"Upravo zato što je to jedna od najbogatijih županija i s druge strane županija s velikim brojem romske nacionalne manjine gdje nije bilo usluga za djecu, a imali smo izuzetno visoki broj djece u riziku od siromaštva, socijalne isključenosti, zlostavljanja i zanemarivanja."

Rezultati su konkretni. Formiran je Centar za pružanje usluga u zajednici gdje se pružaju integrirane usluge socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sustava.

"Sustav socijalne skrbi organizira poludnevne boravke, škole za roditelje, radi s djecom i obiteljima koji su u rizicima po sistemu vođenja slučaja i koordinacije svih usluga. Sustav zdravstva je osigurao sustav rane razvojne podrške i rano prepoznavanje djece koje su u razvojnim rizicima. Kroz ustav odgoja o obrazovanja su se razvili takozvani centri za igru. Kroz te centre oni se prvi put susreću s didaktičkim igračkama, uče se socijalnim vještinama."

Nabrojala je Katkić Stanić i konkretne pomake na razini države.

"Odnose se na opći pristup i mogućnost da svako dijete dobije besplatan školski obrok, povećanje kapaciteta obuhvata djece u ranom predškolskom odgoju i obrazovanju, razvoj socijalnih usluga i ovaj integrirani model centra za pružanje usluga u zajednici koji se planira razviti u cijeloj RH. Najmanji pomak imamo u području stambene politike. Potrebno je još za djecu, odnosno obitelji koji su rizicima, dodatne snažne mjere koje se odnose na socijalno stanovanje."

Cilj je dakle osigurati pristup svoj djeci pristup ranom predškolskom odgoju i obrazovanju, obrazovanju, zdravoj prehrani, zdravstvenim i socijalnim uslugama te stanovanju, a pri njegovu ostvarenju pomoći će i Nacionalni plan kojeg je razvilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ministar Alen Ružić.

"Nacionalni plan je takav kakav je. On je podložan ažuriranju sukladno rezultatima i rezultati ako pokažu, a pokazuju, to je i njihova bit praćenja, da neke stvari treba mijenjati u samom činjenju onda naravno to dinamički i radimo."