Kao posljedica rata na Bliskom istoku stiže nam energetska kriza. Vlada priprema mjere pomoći građanima, Hrvatska narodna banka upozorava na rast inflacije, a iz Međunarodne agencije stiže poziv da se smanji korištenje nafte i plina. No, moguća poskupljenja hrvatskim građanima trebao bi ublažiti novi rast plaća.

Posljedice rata na Bliskom istoku zahvatile su cijeli svijet pa tako i Europu, a problem broj jedan je snažan rast cijena nafte i plina. Mjere za smanjenje energetskih pritisaka priprema Europska komisija, a nakon što je prošli tjedan ograničila cijene goriva, premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada poduzeti nove aktivnosti.

"Mi ćemo sa sličnim mjerama izaći u ponedjeljak tako da spriječimo veliki skok cijena koji bi se inače nedvojbeno dogodio s obzirom na situaciju na tržištu. Većina će zemalja ići u tome smjeru. Moramo voditi računa o tome da će ovo biti još jedna energetska kriza, po meni, i ozbiljnija i zahtjevnija nego što je bila na početku ruske agresije na Ukrajinu."

Na dolazak energetske krize upozorava i Međunarodna agencija za energiju. Kako bi se smanjila potrošnja nafte predlažu nekoliko mjera, između ostalog, rad od kuće, poticanje korištenja javnog prijevoza, sheme rotacije prometa kako bi se smanjila vožnja, dijeljenje automobila, smanjenje ograničenja brzine na autocestama, izbjegavanje zračnog prometa, ali i korištenje modernih rješenja za kuhanje koja bi smanjila ovisnost o plinu.

​Za teška vremena spreman je i guverner HNB-a na odlasku Boris Vujčić. Poručio je da je Europska središnja banka, u kojoj počinje raditi u lipnju, pripremila sve potencijalne scenarije kojima bi se olakšao pritisak povećanja cijena energenata, dok je HNB revidirao prognoze za inflaciju i BDP.

"Očekujemo da će stopa inflacije biti oko 4,6% u tom našem ‘baseless scenariju‘ za 2026. godinu, a stopa rasta BDP-a da će pasti na 2,6%.‘‘

Kritiku je premijer dobio i od predsjednika Republike Zorana Milanovića.

"Tu je Plenković da nas sa sabljom oko bedra i sa znojem sa čela zaštiti od toga. U danima koji su pred nama će se vidjeti koja je stvarna moć Irana da izazove nerede. Dovelo ih se u poziciju da su važniji nego što su bili. Očito je da ova operacija nije bila planirana, da je urađeno na pamet i da su oni koji su to pokrenuli iznenađeni reakcijom Irana kao neprijatelja. Cijenu će platiti oni koji uvoze posebno naftu i ugljikovodike, a to je uglavnom cijela Europska Unija i Hrvatska."

A udar na džepove građana mogao bi ipak biti blaži jer je, tvrdi Državni zavod za statistiku, prosječna neto plaća u siječnju narasla za 1,1% u odnosu na prosinac i iznosi 1511 eura. No, porazna je činjenica da dvije trećine ljudi ima manju plaću od prosječne. Medijalna plaća je pak 1304 eura.