Zaboravite na stambene kredite od 30 godina i kamatne stope. Tokenizacija nekretnina stigla je na velika vrata, omogućujući vam da postanete suvlasnik luksuznih apartmana na Jadranu ili stanova u metropoli za cijenu jednog boljeg ručka. Je li ovo demokratizacija bogatstva ili stvaranje generacije koja posjeduje samo digitalne piksele?

Cijena kvadrata u Zagrebu probila je psihološke granice, a Split i Dubrovnik postali su nedostižni za prosječnog građanina. U klasičnom ekonomskom scenariju, to bi značilo da je ulaganje u nekretnine rezervirano isključivo za bogate. No, tehnologija ima drugačiji plan.

Dobrodošli u svijet tokenizacije – procesa u kojem se vlasništvo nad nekretninom "razbija" na tisuće malih digitalnih dijelova (tokena) uz pomoć blockchain tehnologije.

Kako to funkcionira u praksi?

Zamislite apartman u Splitu koji vrijedi 300.000 eura. Umjesto da jedan kupac mora imati taj iznos, vlasnik (ili investicijska platforma) dijeli vrijednost nekretnine na 6.000 digitalnih tokena, gdje svaki vrijedi 50 eura.

Kupnjom jednog tokena, vi postajete vlasnik 0,016% tog apartmana. Taj je zapis trajno i sigurno pohranjen na blockchainu, nepromjenjivoj digitalnoj knjizi.

Zašto bi itko kupio 0,01% stana? Odgovor je jednostavan: pasivni prihod.

Kao vlasnik tokena, imate pravo na proporcionalni dio dobiti. Ako se taj apartman iznajmljuje turistima tijekom sezone, zarada od najma dijeli se svim vlasnicima tokena. Što više tokena imate, veći je vaš dio kolača – i sve to bez brige o čišćenju, popravcima ili dočekivanju gostiju.

Prednosti: Demokratizacija betona

Nizak prag ulaska: Ne treba vam kreditna sposobnost ni ušteđevina od 50.000 eura.

Likvidnost: Prodati stan traje mjesecima. Prodati token na digitalnoj burzi može trajati sekunde.

Diverzifikacija: Umjesto da sav novac stavite u jedan stan, za 1000 eura možete kupiti udjele u 20 različitih nekretnina diljem Hrvatske.

Tamna strana medalje: Digitalno kmetstvo?

Kritičari, međutim, upozoravaju na drugu stranu priče. Tokenizacija pretvara domove isključivo u financijsku imovinu. Kupnjom tokena ne rješavate svoje stambeno pitanje – ne možete živjeti u tih 0,01% stana.

Postoji strah da bi ovaj trend mogao dodatno podići cijene nekretnina jer otvara tržište globalnim mikro-investitorima, dok lokalno stanovništvo i dalje ne može priuštiti krov nad glavom. Uz to, pravna regulativa u Hrvatskoj (i EU) još uvijek kaska za tehnologijom, pa su ovakva ulaganja često u sivoj zoni zaštite potrošača.

Je li tokenizacija budućnost? Za investitore – apsolutno. To je prilika da "obični mali čovjek" sudjeluje u profitima koje je dosad ubirala samo elita. No, za mlade obitelji koje traže dom, token od 50 eura slaba je utjeha dok stvarne cijene kvadrata i dalje rastu u nebo.