Solarna energija je u posljednjih dvadeset godina postala jedan od najbrže rastućih izvora električne energije u svijetu. Zahvaljujući tehnološkom napretku i padu cijena, fotonaponske elektrane više nisu niša, nego ključni stup globalnog energetskog sustava.

Prema analizama, solar će već do 2027. biti najjeftiniji izvor električne energije u gotovo svim regijama, što je u Hrvatskoj već sada stvarnost.
Prošle godine u svijetu je instalirano preko 400 GW novih solarnih kapaciteta, dok je Europa bilježila oko 56 GW novih instalacija. Planovi Europske komisije predviđaju da će do 2030. ukupni solarni kapacitet EU-a premašiti 600 GW. Međutim, većina opreme se i dalje uvozi iz Kine, što postaje izazov za sigurnost opskrbe i industrijsku autonomiju EU-a.

Zbog toga je EU donio uredbu Net-Zero Industry Act (NZIA), kojom se potiče razvoj europske proizvodnje solarne opreme. Kriteriji u natječajima sada obuhvaćaju održivost, sigurnost opskrbe i domaći udio opreme. Italija je već uvela porezne olakšice za projekte koji koriste europsku opremu, što je dovelo do rasta potražnje za europskim solarnim modulima.

Studija pokazuje, a javlja HRT da je europski modul skuplji od kineskog, ali taj jaz se može smanjiti subvencijama, podrškom domaćim projektima i izgradnjom tvornica. Svaki 1 GW proizvodnog kapaciteta može otvoriti do 2.700 radnih mjesta i generirati preko 66 milijuna eura godišnjih fiskalnih prihoda.

U Hrvatskoj je pokrenuta radna skupina koja razvija modele potpora za razvoj domaće proizvodnje i konkurentnosti na europskom i globalnom tržištu.