Stopa inflacija na godišnjoj razini u Hrvatskoj iznosi 3,6 posto, a na mjesečnoj 0,5 posto, pokazuju prve procjene DZS-a. Najviše su poskupjele usluga za 6,4 posto, potom je rasla cijena hrane, pića i duhana za 4,4 posto te energije za 3,9 posto.

U odnosu na listopad prošle godine, u Hrvatskoj su cijene porasle za 3,6 posto, dok prema podacima Eurostata u eurozoni višu inflaciju od Hrvatske imaju samo Estonija i Latvija. Dok iz Vlade uporno ponavljaju da su više od inflacije rasle plaće, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević za Media servis kaže - sve je to nedostatno.

‘‘Premijer nas stalno obasipa tim informacijama koliko je rasla plaća, koliko je rasla minimalna plaća, koliko su rasle mirovine, međutim u Hrvatskoj cijene rastu od početka 2022. godine bez prestanka i znači na te povišene cijene stalno se nadograđuje novi porast cijena. Tako da je udar na životni standard hrvatskih građana permanentan od početka 2022. godine i s eurom se to dodatno pojačalo. I sad ove cijene koje mi plaćamo nemaju veze s ničim‘‘.

‘‘Ljudi sami znaju koliko su prije mogli kupiti za 100 kuna, a koliko sad mogu kupiti za 15 eura‘‘, rekao je za Media servis saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja.

‘‘Tu je odgovornost i Vlade i HNB-a i oni su ti koji trebaju dati odgovore hrvatskom narodu zašto su nas gurali u euro u najgorem mogućem trenutku kada smo već imali inflaciju‘‘.

Knežević ističe da se inflacija ne može ni zaustaviti zbog toga što je Vlada značajno povećala plaće u javnom sektoru pa ti građani utječu na povećanu potrošnju. Uz to, od studenoga poskupljuje struja, nakon što su grijanje i plin već poskupjeli, a sve zbog postupnog popuštanja Vladinih mjera pomoći.

‘‘U Hrvatskoj raste potrošnja već 40 mjeseci, ali sigurno ne troše oni koji nemaju, nego oni koji imaju. Trebamo tu potrošnju smanjiti jer sve dok potrošnja raste, rast će i cijene. Što se tiče energenata, evo vidimo da dragi Bog vodi više računa o nama nego naša Vlada. Dao nam je lijepo vrijeme tako da se nećemo morati grijati na na struju i pojačavati te troškove‘‘.

Na to se jučer osvrnuo potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić:

‘‘Ma ne može se u ovoj državi stalno biti u nekim mjerama koje predstavljaju intervencionizam koji nije imanentan demokratskom društvu, društvu tržišnom gospodarstva. Ali država tu mora napravi taj iskorak i prepoznati socijalne potrebe naših sugrađana i reagirati. Mislim da smo u ovih pet godina i više nego drugi napravili, ali nam se to, ako tako mogu reći, kao benefit vratilo na način da smo najbrže rastuće gospodarstvo, da smo sačuvali socijalnu koheziju, da imamo nikad veći broj zaposlenih i nikad manji broj nezaposlenih‘‘.

Podsjetio je da su zadržani vaučeri za energente za najugroženije u društvu i još jednom pokušao uvjeriti sve da su više od cijena rasle minimalna i prosječna plaća te mirovine i kupovna moć građana.