Iako se većina građana svakodnevno bori s inflacijom i rastom troškova života, financijske analize i navike potrošača pokazuju da iz iznosa prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj redovito "curi" značajan iznos novca. Bilo da je riječ o nepromišljenim kupovinama, navikama kojih se teško odričemo ili neiskorištenim pretplatama, prosječno kućanstvo godišnje izgubi od nekoliko stotina do više od tisuću eura na stvari koje mu zapravo nisu neophodne.

Istražili smo koje su to najčešće financijske "zamke" u koje Hrvati svakodnevno padaju.

Impulzivna kupovina hrane i bacanje namirnica

Najveći pojedinačni dio kućnog budžeta u Hrvatskoj odlazi upravo na hranu. Među najvećim potrošačkim greškama ističu se:

Odlazak u trgovinu bez popisa i gladan: Kupovina nepripremljenih namirnica vodi do kupnje nepotrebnih grickalica, slatkiša i gotovih jela.

Bacanje hrane: Statistički podaci pokazuju da prosječan građanin Hrvatske godišnje baci više od 70 kilograma hrane, što je direktno bacanje novca u smeće.

Kupovina vode u boci: Unatoč tome što Hrvatska ima jednu od najkvalitetnijih pitkih voda iz slavine u Europi, milijuni eura godišnje troše se na kupovnu flaširanu vodu.

"Nevidljivi" troškovi: Pretplate, banke i telekomi

Mali mjesečni iznosi često prolaze ispod radara, no na godišnjoj razini čine ozbiljnu stavku.

Postoje tzv. zaboravljene pretplate- streaming servisi, aplikacije, teretane koje se ne koriste (10 - 50 €). Savjet: otkažite sve servise koje niste koristili u proteklih 30 dana.

Bankarske naknade - vođenje računa, naknade za podizanje gotovine na tuđim bankomatima, zatezne kamate (5 - 20 €)

Zastarjeli telekom ugovori - plaćanje preplaćenih pretplata bez provjere novih tarifa (10 - 30 €) Savjet glasi: svakih 12 do 24 mjeseca provjerite ponude konkurencije i promijenite paket.

Kava "za van", dostave hrane i navike iz svakodnevice

Kultura ispijanja kave dio je hrvatskog identiteta, no navike poput svakodnevnog naručivanja dostave hrane iz restorana ili kupovine kave "za van" u pekarnicama i na benzinskim crpkama značajno opterećuju novčanik.

Naručivanje dostave: Naknade za dostavu, napojnice i više cijene jela u aplikacijama u prosjeku poskupljuju obrok za 30 do 50 posto u odnosu na samostalnu pripremu ili odlazak u restoran.

Duhanski proizvodi i energetska pića: Osim zdravstvenog aspekta, prosječan pušač u Hrvatskoj godišnje na cigarete potroši iznos jednog solidnog ljetnog godišnjeg odmora.

Impulzivni popusti i "brza moda"

Iskorištavanje akcija često donosi privid uštede, ali ako kupimo artikl samo zato što je bio na sniženju od 50 posto, a nije nam bio potreban zapravo smo potrošili 100 posto iznosa. Kupovina jeftine, nekvalitetne odjeće koja traje nekoliko pranja na kraju stvara veći trošak nego kupovina trajnih komada.