Prvi dan studenog bio je obilježen rastom cijena energije u Hrvatskoj, što izaziva zabrinutost među građanima zbog mogućih lančanih poskupljenja. Prema prethodnim najavama Vlade, cijene struje i plina porast će za 10 posto tijekom sljedećih šest mjeseci, s prvim povećanjem od 6,5 posto na računima za studeni, a preostalim povećanjem početkom iduće godine.

Glavni razlozi za rast cijena energije uključuju globalne tržišne fluktuacije, povećane troškove nabave energenata te postupno smanjenje državnih subvencija koje su dosad ublažavale udar na potrošače.

Ministar financija, Marko Primorac, istaknuo je da će subvencije za struju i plin biti postupno smanjivane, što će rezultirati povećanjem cijena između 10 posto i 15 posto. 

Povećanje cijena energije može dovesti do rasta troškova proizvodnje i usluga, što bi se moglo odraziti na cijene širokog spektra proizvoda i usluga. Analitičari procjenjuju da bi 10-postotno povećanje cijena struje i plina moglo pridonijeti rastu inflacije za barem pola postotnog boda. 

Međutim, unatoč najavljenim poskupljenjima, Hrvatska i dalje ima među najnižim cijenama struje i plina u Europskoj uniji. U prvoj polovici 2024. godine, cijena struje za kućanstva u Hrvatskoj iznosila je 14,72 eura za 100 kWh, što je znatno ispod europskog prosjeka od 28,9 eura. Slično, cijena plina za kućanstva bila je 4,5 eura za 100 kWh, također ispod prosjeka EU.

Zbog rasta troškova proizvodnje i distribucije, poskupljenja se mogu očekivati u raznim industrijama koje uključuju: prehrambene proizvode, građevinski materijal, transport i logistiku te usluge.

Prema Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), svako povećanje cijena energenata uzrokuje lančano povećanje ulaznih troškova, ne samo za energiju poput grijanja ili pogonske energije, već i za sve vrste ulaznih komponenti poslovanja i dobavljača.