Više od milijun i pol svinja godišnje zakolje se na domaćim gospodarstvima u Hrvatskoj, često bez zakonski propisanog omamljivanja, upozorila je u četvrtak udruga Prijatelji životinja, pozvavši na zabranu zabranu kolinja jer se radi o brutalnom postupku. 

U Hrvatskoj se godišnje zakolje više svinja na domaćim gospodarstvima nego u klaonicama, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

U 2023. godini, izvan klaonica zaklano je više od milijun i pol svinja, dok je u klaonicama evidentirano njih oko milijun, stoji u priopćenju udruge Prijatelji životinja.

Aktivisti za prava životinja upozoravaju na brutalnost ovakvih praksi, pozivajući na zabranu kolinja.

"Neugodna je činjenica da je klanje najbrutalnije postupanje prema drugom biću, no kolinja po seoskim dvorištima poseban su horor jer se odvijaju i bez ikakve kontrole je li provedeno omamljivanje i postupa li se sa svinjama sukladno zakonskim propisima", kaže Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata udruge Prijatelji životinja.

Navodi da tvrdnje da je kolinje tradicija koju treba održavati i da o tome ovisi egzistencija seljaka, prema njenim riječima, ne drži vodu. "Prestankom tradicije krvavih dvorišta niti će seljaci biti gladni niti će se ljudi masovno iseljavati iz Hrvatske niti će itko propasti.”

Pravilnik o klanju životinja dopušta klanje izvan klaonica ako je meso namijenjeno vlastitom domaćinstvu, uz uvjet da su osobe koje kolju svinje osposobljene i da se životinje prethodno omame.

Omamljivanje se provodi pištoljem s penetrirajućim klinom, ali mnogi ignoriraju ova pravila, ističu aktivisti.

"Izraženo opiranje i urlici svinja svjedoče o njihovom strahu i patnji", upozorava Klopotan Kačavenda.

Aktivisti podsjećaju da su svinje inteligentne, društvene životinje s kompleksnim emocijama i jedinstvenim osobnostima.

Osim toga, ističu zdravstvene rizike povezane s konzumacijom proizvoda kolinja poput kulena i kobasica, tvrdeći da ih Svjetska zdravstvena organizacija klasificira kao kancerogene zbog povezanosti s rakom crijeva.