Tržište rada prolazi kroz temeljitu transformaciju koju pokreću tehnološki napredak, demografske promjene, klimatske promjene i geopolitička fragmentacija. Prema najnovijem izvješću Svjetskog ekonomskog foruma za 2025. godinu, očekuje se da će se 22 posto današnjih radnih mjesta transformirati do 2030. godine, što znači stvaranje novih 170 milijuna radnih mjesta, ali i gubitak 92 milijuna postojećih

Proširivanje digitalnog pristupa identificirano je kao najutjecajniji trend, pri čemu 60 posto poslodavaca očekuje da će transformirati njihovo poslovanje do 2030. godine. Napredak u umjetnoj inteligenciji i obradi informacija (86%), robotika i automatizacija (58%) te proizvodnja, skladištenje i distribucija energije (41%) također su ključni pokretači promjena.

Najbrže rastući poslovi

Tehnološki povezani poslovi predvode rast u postotnim terminima, uključujući:
- Specijaliste za velike podatke
- FinTech inženjere
- Specijaliste za umjetnu inteligenciju i strojno učenje
- Programere softvera i aplikacija
- Stručnjake za kibernetičku sigurnost

Zeleni i energetski prijelaz također stvara nova radna mjesta, uključujući inženjere za obnovljive izvore energije, okolišne inženjere i specijaliste za autonomna i električna vozila.

Poslovi s najvećim rastom u apsolutnim brojevima

Frontalni poslovi predviđaju najveći rast u apsolutnim brojevima i uključuju poljoprivrednike, dostavljače, građevinske radnike, prodavače i radnike u preradi hrane. Poslovi u skrbi, poput medicinskih sestara, socijalnih radnika i pomoćnika u osobnoj skrbi, također će značajno rasti.

Prema LinkedIn podacima, tri najtraženija posla ostaju softverski inženjeri, medicinske sestre i prodavači. Najveći skok zabilježen je kod vozača kamiona, koji su skočili 15 mjesta u top 10 listi.

Situacija u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava sa značajnim izazovima na tržištu rada uzrokovanim smanjenjem i starenjem stanovništva te brzim tehnološkim napretkom, javlja Worldbank. U prvom kvartalu 2025. godine stopa zaposlenosti osoba između 15 i 64 godine iznosila je 68,3%, dok je stopa nezaposlenosti bila 5,6%.

Hrvatska je u posljednjem desetljeću izgubila gotovo 400.000 stanovnika, a projekcije sugeriraju daljnji pad od 19% u sljedeća tri desetljeća. Do 2050. godine udio starijih od 65 godina mogao bi dosegnuti 30% populacije. Procjenjuje se da će do 2035. godine Hrvatska trebati više od 300.000 radnika za potrebe brzo mijenjajućeg tržišta rada s naglaskom na zelena i digitalna radna mjesta.

Nedostatak radne snage po sektorima

Hrvatska se suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage:
- Građevinski sektor: 60% poslodavaca prijavljuje manjak (EU prosjek: 28%)
- Industrija: 39% poslodavaca (EU prosjek: 22%)
- Usluge: 37% poslodavaca (EU prosjek: 30%)

Hrvatska ima 59% pokrivanja osnovnih digitalnih vještina, što je nešto više od EU prosjeka od 55,6%. Međutim, postotak ICT stručnjaka u zaposlenju je 4,3%, što je ispod EU prosjeka od 4,8%. Unatoč povećanju ponude ICT stručnjaka, 68% hrvatskih poduzeća koja zapošljavaju ICT stručnjake i dalje ima problema s pronalaženjem odgovarajućih kandidata.

Hrvatski IT sektor trenutno zapošljava oko 50.000 ljudi i ostvaruje kontinuirani dvoznamenkasti rast – u 2024. godini prihod je porastao za 10%, a izvoz za 12%.

Neiskorišteni potencijali

Gotovo pola milijuna radno sposobnih građana trenutno nije aktivno na tržištu rada. Više od 500.000 neaktivnih osoba je između 20 i 64 godine, što predstavlja značajan neiskorišten potencijal.

Prema hrvatskim analizama, među najtraženijim zanimanjima budućnosti su:
- Razvojni inženjeri softvera
- Zdravstveni radnici i specijalisti
- Podatkovni znanstvenici
- Inženjeri obnovljivih izvora energije
- FinTech stručnjaci
- Biotehnološki inženjeri
- Digitalni instalatori
- Specijalisti za nanomedicinu
- Upravitelji podataka u oblaku

Budućnost rada obilježit će tehnološka transformacija, starenje stanovništva i potreba za održivim razvojem. Hrvatska se nalazi na razmeđi - ima dobre temelje u digitalnim vještinama građana, ali suočava se s ozbiljnim demografskim i strukturnim izazovima. Ključ uspjeha leži u povećanju investicija u obrazovanje i prekvalifikaciju, zadržavanju talenata te boljoj koordinaciji između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.