Hrvatska je krajem 2022. godine, nakon više od dva desetljeća bez zlatnih rezervi, ponovno kupila zlato vrijedno 96 milijuna eura. Ova kupovina bila je direktno povezana s ulaskom Hrvatske u eurozonu i ispunjavanjem obveza prema Europskoj središnjoj banci (ESB).

Republika Hrvatska je nakon raspada SFRJ naslijedila značajne zlatne rezerve. Od ukupno 54,5 tona zlatnih poluga koje je posjedovala bivša država, Hrvatskoj je pripalo 28,49% odnosno oko 15,5 tona zlata, podaci su sa centarzlata.com. Većina tog zlata (13,127 tona) bila je pohranjena u Švicarskoj, dok se ostatak nalazio u Beogradu.

Međutim, Hrvatska narodna banka je 2001. godine, pod vodstvom tadašnjeg guvernera Željka Rohatinskog, donijela odluku o prodaji 13,127 tona zlatnih rezervi po cijeni od 272 USD po unci. Nakon svih troškova, Hrvatska je od ove prodaje dobila približno 115 milijuna američkih dolara. Preostale zlatne rezerve prodane su 2005. godine po cijeni od 496 USD po unci, čime je Hrvatska zaradila dodatnih oko 31 milijun američkih dolara. 

Nova kupovina zlata za potrebe ulaska u eurozonu

Krajem 2022. godine, Hrvatska narodna banka je za potrebe ulaska u eurozonu morala ponovo kupiti zlato. Radilo se o 56.256,29 unca zlata (više od 1,5 tona) ukupne vrijednosti 96 milijuna eura. Ova kupovina bila je nužna kako bi Hrvatska ispunila svoje obaveze prema Europskoj središnjoj banci. Naime, prema Statutu Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europske središnje banke, nacionalna središnja banka države članice prilikom pristupanja Europskom sustavu mora prenijeti dio međunarodnih, odnosno deviznih pričuva Europskoj središnjoj banci. Struktura tog prijenosa određena je tako da 85% iznosa mora biti u američkim dolarima, a 15% u zlatu.

Trenutno upravljanje zlatnim rezervama

Nakon ulaska u eurozonu 1. siječnja 2023. godine, Hrvatska je ukupno prenijela 639,9 milijuna eura deviznih pričuva ESB-u, od čega 543,9 milijuna eura u američkim dolarima i 96 milijuna eura u zlatu. Kupljeno zlato fizički je preneseno u međunarodne pričuve u sjedištu ESB-a u Frankfurtu.

Hrvatska narodna banka danas sudjeluje u upravljanju dijelom međunarodnih pričuva koji je s pristupanjem europodručju prenesen ESB-u, kao što to u ime ESB-a čine i sve druge nacionalne središnje banke Europskog sustava. Međunarodne pričuve Europske središnje banke služe za osiguravanje kredibiliteta Europskog sustava središnjih banaka i mogu se koristiti pri intervencijama na deviznom tržištu.

Nakon što je Hrvatska u ranim 2000-im godinama prodala svoje zlatne rezerve od 15,5 tona, krajem 2022. godine ponovno je kupila oko 1,5 tona zlata za potrebe ulaska u eurozonu. Ovo zlato sada je dio zajedničkih rezervi Europskog sustava središnjih banaka, a Hrvatska narodna banka sudjeluje u upravljanju tim rezervama kao članica eurozone.