O rastu i izazovima koji su pred hrvatskim gospodarstvom razgovaralo se na godišnjem skupu hrvatskih poduzetnika koji ove godine nosi naziv "Hrvatska 2035. - zemlja koja može puno!". Poslodavci traže dodatna porezna rasterećenja, vladajući ponovno pozivaju na oprez s cijenama.

Hrvatsko gospodarstvo ide u pravom smjeru, a pred nama su dobre godine - tako se može rezimirati Dan poduzetnika kojeg je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca čiji je nedavno izabrani predsjednik Mislav Balković naglasio nužnost rasta produktivnosti i smanjenja ukupnog poreznog opterećenja na rad.

"Trebamo konstantno stvarati konkurentno i održivo poslovno okruženje koje ima uravnoteženi rast dodane vrijednosti s jedne i cjelokupnog troška poslovanja s druge strane. Ovdje posebno prepoznajemo prostor u smanjenju ukupnog poreznog opterećenja na rad, u supstituciju tog poreznog prihoda kroz porez na razne oblike rente. Ovim smjerom smo kao država krenuli i vjerujemo da trebamo nastaviti. Trenutna razina gospodarskog razvoja koja je obilježena manjkom kadrova u gospodarstvu uz višegodišnji rast broja zaposlenih u javnom sektoru daje jedinstvenu priliku za provedbu nužnih reformi i daljnju digitalizaciju javne uprave."

Što bi moglo osigurati uspješnu tranziciju dijela zaposlenih iz javnog prema privatnom sektoru, dodaje. Dodatni potencijal rasta vide i u privatizaciji dijela poduzeća u državnom vlasništvu. Balković tvrdi da iako je pomoć ugroženima nužna, Vlada treba prestati s mjerama ograničenja cijene proizvoda za sve građane što prije treba prijeći na ciljane intervencije onima kojima je pomoć najpotrebnija.

"Hrvatsku se može voljeti na bezbroj načina - navijanjem kad igra reprezentacija, suzom u oku kad slušamo himnu, ali Hrvatsku se voli i plaćanjem poreza, pokretanjem poslovnih poduhvata, preuzimanjem rizika, zapošljavanjem i stvaranjem nove vrijednosti. Možda ne vidimo svi uvijek isti put, možda nismo svi uvijek zadovoljni brzinom kojom prema nekom svom cilju idemo, ali budite sigurni da smo se mi kao poslodavci kladili na Hrvatsku izgrađujući ovdje svoje poslovanje, tvornice, hotele, radeći i zapošljavajući ovdje, izgrađujući ovo društvo."

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber izdvojila je glavni zadatak:

‘‘Stvarati okruženje koje potiče produktivnost, inovacije i izvoz jer mala i otvorena ekonomija kao što je naša s malim unutarnjim tržište može kontinuirano povećavati bogatstvo naroda samo snažnim izvozom svojih roba i usluga. A to znači jasne politike brzu i efikasnu administraciju, bitno manji javni sektor i regulacije koje pomažu i ubrzavaju gospodarstvo‘‘.

Naglasila je da su prijedlozi HUP-a i Vlade uvijek u interesu boljeg standarda svih građana.

"Želimo da sustav bude učinkovitiji, da tržište rada bude fleksibilnije, da investicije budu brže, da porezni regulatorni okvir bude konkurentan i poticajan, da ne kažnjava nego upravo da potiče izvrsnost i upravo zato se borimo za porezno rasterećenje srednjih i viših plaća za koje je porezni teret među najvišima u Europskoj uniji jer upravo su to oni među nama koji su najobrazovaniji, najkompetentniji, najambiciozniji, najmotiviraniji i koji rade u sektorima veće dodane vrijednosti, a to su sektori koji će osigurati nastavak ovako visokih stopa rasta BDP-a."

Jer su poduzetništvo i snažno gospodarstvo ključ razvoja.

"Hrvatska trči brzo, a možemo trčati još brže. Ne trebamo čekati savršene uvjete, trebamo ih stvoriti, a to je moguće jedino ako jedni druge podržavamo, komuniciramo ideje i guramo jedni druge prema naprijed. Pred nama su jako dobre godine."

Premijer Andrej Plenković ponovio je sve izazove koji su iza nas. Naglasio je da hrvatski BDP raste 19. kvartala zaredom, a potom se dotaknuo izazova koji su pred nama. Kaže - vrijeme je za prilagodbu ubrzano mijenjajućem svijetu koji sve manje počiva na multilateralizmu i međunarodnom pravu:

"A najjednostavniji recept prilagodbe je da budemo jači nego što jesmo i da se oslanjamo na sebe. Europske unije će bit, ona će nam bit silna podrška i poluga razvoju, ali se moramo jako, jako puno u razdoblju koje je pred nama oslanjati na sebe. To znači voditi računa o svojoj reputaciji - cijena usluga primjerice. Imamo pad cijena izvoza usluga. Zašto? Zato što je skupo. Ne samo nama nego i onima koji dođu je skupo. To je sad već reputacijski element."Okupljenim poduzetnicima je poručio:

‘Hrvatska će biti uređena, bit će stabilna, ja ću Vam brinuti o tome da smo politički stabilni, da imate sve preduvjete da gospodarstvo ide dalje. Ulagat ćemo u obranu i sigurnost, a zakone ćemo u svim sektorima, osobito porezne politike, nastojati učiniti takvima da je gospodarstvu lakše i jednostavnije nego što je bilo prije‘‘.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić:

"Dobra vijest je da su pred nama u smislu potencijala rasta dobre godine. Dakle, Hrvatska je zadnjih pet godina bila prilično superiorna rastom od 6 %, a u narednom razdoblju može rasti i brže od od prosjeka Europske unije i istočne Europe i što je još bolja vijest je i konsenzus analitičara koji daje ove prognoze očekuje brži rast ulaganja u odnosu na BDP. Dakle, optimizma ima na sve strane."

Predstavio je i niz HUP-ovih preporuka za rast produktivnosti:

"Smatramo da je sve karte najvažnije bacati upravo na privatne investicije, u istraživanja i razvoj, energetski sektor pa i modernu industriju uz naravno jačanje instrumenata poticanja ulaganja. Potrebno je izjednačiti porezne terete na rad i na rentu i provoditi aktivne politike na tržištu rada."

Na panelu kojeg je moderirala glavna direktorica HUP-a, ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je da smo sezonalna ekonomija jer nam dolazi jako veliki broj turista i da trgovci onda koriste prilike:

"Mi moramo biti svjesni moći kupaca, ali mi smo tu radi njih i oni radi nas."

"Ali moramo isto tako educirati isto i naše građane da nije cijena proizvoda na polici rezultat hira ili ne znam čega."

"Odu oni u Brežice i najgore kad dobijete argument tu nadomak Zagreba, imate isti dućan, okej - ima nešto niži PDV, ali ne može drastično biti cijena više nego tu kod nas."

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Nataša Mikuš Žigman kaže da teza da u novom EU proračunu za Hrvatsku neće biti novca ne stoji:

"Ako gledamo ove stabilne izvore financiranja i sadašnju financijsku alokaciju koja je na razini od gotovo 14,5 milijardi, dakle, ovdje govorimo o 16,8 milijardi ulaganja iz fondova Europske unije za Hrvatsku će se nastaviti."