Kako će se geopolitičko stanje na Bliskome istoku i energetska kriza odraziti na stanje u poljoprivredi, koja u Hrvatskoj i bez toga bilježi pad te koji su najveći izazovi upitali smo donedavnog predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mladena Jakopovića. 

Na početku razgovora s Mladenom Jakopovićem upitali smo ga hoće li se galopirajuća energetska i ekonomska kriza odraziti na proizvodnju i cijene hrane.

"Naravno da će se odraziti jer je nemoguće da se ne odrazi. Vidimo najavljene nove cijene plavog dizela, koja je još 0,14 eura idu prema gore, naravno da se to mora osjetiti u cijeni. Još uvijek za sada naši poljoprivredni proizvođači to preuzimaju koliko god je moguće na svoja leđa. Međutim, neće dugo moći i morat će se taj dio polako preliti prema preradi odnosno prema krajnjem potrošačima."

Po pitanju repromaterijala za proljetnu sjetvu osim goriva kao najozbiljnija stavka spominju se cijene goriva. Jakopović kaže da je povećanje cijene sukladno očekivanjima.

"Mi zapravo imamo još tu sreću da opće Petrokemije imamo u Hrvatskoj. Europa je izrazito podložna uvozu iz trećih zemalja i vrlo vjerojatno će sve zemlje ili većina zamalja članica kao i neformalna organizacija, Copa prihvatiti takav jedan program kako bi smanjili inpute da se iz nekih trećih zemalja uveze mineralnog gnojiva po nešto nižim cijenama nego u ovom trenutku u Europi izuzev Rusije i Bjelorusije naravno", rekao je Jakopović za Media servis.

Afrička svinjska kuga poharala je svinjogojstvo posljednjih godina, a neki političari hvale se oporavkom fonda. Je li to istina?

"Da, neke brojke jesu pozitivnije prvenstveno zbog toga što je afrička svinjska kuga napravila za Hrvatsku svinjogojstvo za brojke u bijelom ono što nisu sve inspekcije do sada napravile. Znači, ušli su u sustav svi oni koji nisu do sada bili u sustavu. Tako da su masa ljudi je ušla u sustav i brojke nisu toliko crne, koliko smo prvobitno smatrali."

U mljekarstvu se vladajući hvale usporavanjem potpunog propadanja. O mljekarstvu u Hrvatskoj Jakopović je rekao:

"Mljekarstvo se službeno naziva kraljicom poljoprivredne proizvodnje zbog čega kad jedanput krava izađe iz štale nikad više ne uđe,a ne uđe iz razloga zbog toga jer ju je proces u tom sektoru izuzetno dugačak. Da biste vi dobili prvu litru mlijeka, znači prvi neki povrat, potrebno je 2,5 do tri godine. To je izuzetno dug proces i na to se u današnjem trenutku odlučuju samo veliki sustavi i velike firme odnosno biznisi. Da se netko privatno počne s tim baviti, mali OPG, vrlo vrlo teško ili to mora biti teška ljubav ili to mora biti ne znam koji izraz da zapravo upotrijebim."

Hrvatska poljoprivredna proizvodnja i realni dohodak i lani je pala, dok raste trgovinski deficit. Jakopović napominje da je otprilike 50% novca iz Programa ruralnog razvoja išlo na investicije.

"Ali kad ti vrijeme dođe vrijeme krize, a mi nemamo poljoprivredne proizvodnje toliko razvijene koliko ima imaju zemlje u okruženju, onda nam ne znači ni toliki vrtići ni prometnice ni šumske prometnice ni društveni domovi ni sve ono što smo mi gradili iz mjera ruralnog razvoja jer smo možda to mogli izgraditi iz nečega drugog, a sredstva ruralnog razvoja zapravo uložiti direktno ono što su namijenjeno investicije u rast primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade."

Jakopović kaže da trenutna promjena u Ministarstvu ne može odmah poništiti 30 godina neulaganja u proizvodnju.

"Mi smo prije kad smo mi ulazili u Europsku uniju, znači prije 13 godina, Europa je imala 15 milijuna farmi danas je otprilike 9,7 milijuna. Jednostavno taj trend okrupnjavanja je prisutan kako u svakoj drugoj grani tako i u poljoprivredi. Mi imamo strateški dokument. Često nam fale tu provedbeni akti iza toga nešto e kako ćemo to sad sprovesti sad tu zapnemo negdje."

​Jakopović napominje kako hrvatski poljoprivrednici iz raznih razloga nisu skloni udruživanju što bi trebali radi lakšeg nastupa i opstanka na tržištu.

"Ali, moramo naći neki kompromis. Tu vidim veliku ulogu države da sa javnim nabavama, zelenim javnim nabavama, kratkim opskrbnim lancima malo potakne tu cijelu svoju priču i da vidimo na koji način stvarno pojačati domaću proizvodnju. Jel‘ što će se više prodavati prema na lokalnom tržištu to će naši proizvođači postati jači i taj proizvod će postati jeftiniji."

​Unatoč katastrofičnim najavama skore krize Jakopović napominje da građani ne moraju strahovati od nestašica hrane.

"Ne, mi smo dio zajedničkog europskog tržišta. Ja to uvijek napominjem, uvijek će biti zemalja u okruženju. Zemlje okruženju imaju svega viškova čega mi nemamo."