Europska unija pritišće Hrvatsku zbog javnog duga od preko 70% BDP-a – nova fiskalna pravila od 2026. zahtijevaju strože rezove u troškovima i veće prihode, dok buduće generacije nasljeđuju teret od preko 40 milijardi eura.

Hrvatski javni dug dosegnuo je 2025. oko 72% BDP-a (procjena prema posljednjim podacima HNVI), što znači da svaki građanin "duguje" preko 10.000 eura. EU-ova nova fiskalna pravila, usvojena 2024., primoravaju članice s dugom iznad 60% na neto smanjenje duga od najmanje 1% godišnje.

Ključne mjere koje nas čekaju:
* Smanjenje primanja u javnom sektoru – manje bonusa, ograničena zapošljavanja
* Povećanje poreza – PDV, porez na dobit, ekološke takse
* Smanjenje subvencija – manje novca za lokalne projekte i socijalne naknade poput uskrsnica
* Strukturne reforme – privatizacija državnih poduzeća, digitalizacija uprave

Koliko dugujemo generacijama? Ako rast duga nastavi 3-4% godišnje, do 2040. dosegnut ćemo 90% BDP-a – mladi će raditi za vraćanje dugova stvorenih za mirovine, naknade i pandemijske potpore koje nisu bile njihova greška.

Vlada Andreja Plenkovića obećava "odgovorno upravljanje", ali analitičari upozoravaju: bez reformi čeka nas grčka priča. Što mislite – vrijedi li kratkoročna potrošnja dugoročnog duga?