Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da rastu fiskalni rizici te da je Hrvatska ponovno na rubu procedure prekomjernog deficita. Iako je država uspjela spriječiti probijanje proračunskog deficita od tri posto BDP-a, lokalne jedinice zabilježile su deficit od 333 milijuna eura umjesto očekivanog viška od 520 milijuna. Uzrok je prebrzi rast rashoda, posebno 46-postotni porast mase plaća u dvije godine te rast transfera stanovništvu, dok prihodi od PDV-a zaostaju za planom za 381 milijun eura.

HUP upozorava da takva fiskalna politika povećava rizik manjka sredstva i smanjuje prostor za djelovanje u slučaju gospodarskog usporavanja ili krize. Predviđaju da će Hrvatska i 2026. biti na granici zakonskog maksimalnog deficita EU-a, zbog očekivanih većih troškova u plaćama, zdravstvu, obrani te usporenog gospodarskog rasta.

Pozitivni faktori za hrvatske javne financije su očekivani ulazak u OECD i politička stabilnost bez izbora u naredne tri godine, što može podržati fiskalne reforme, poput preusmjeravanja poreznog tereta s dohotka na imovinu. HUP prognozira rast BDP-a od 2,5 posto u 2026., nešto ispod službenih projekcija koje navode 2,7 posto, zbog slabijeg gospodarskog okruženja u eurozoni i hlađenja tržišta rada.